Riječ je o terapiji iz svih protokola i smjernica za tretman, kako evropskog i svjetskog strukovnog udruženja, tako i onog u BiH
Pacijenti oboljeli od maligne bolesti danas se mogu kvalitetno i uspješno liječiti. Najveći napredak u tom smislu napravljen je u dijagnostici i liječenju karcinoma dojke, ali cilj je da svi oni koji boluju od malignih bolesti žive kao, recimo, pacijenti s dijabetesom: njihova bolest je pod kontrolom i imaju dug i kvalitetan život uz terapiju koju redovno moraju uzimati. Sve smo bliže da to u onkologiji postignemo, kaže dr. Ljuljjeta Tinjić, direktorica medicinskog odjela Rochea d.o.o, kompanije koja je dala veliku nadu za život oboljelim u BiH od metastatskog melanoma, do prije pet godina najsmrtonosnijeg karcinoma.
Testiranja
“Razvoj tih novih opcija liječenja nije rezultat samo istraživanja kompanije Roche, ali mi smo prvi u BiH registrirali i učinili dostupnom inovativnu terapiju i osigurali adekvatno testiranje/dijagnostiku za pacijente oboljele od od tog karcinoma”, ističe dr. Tinjić, objašnjavajući da se provode brojna istraživanja melanoma, fokusirana na otkrivanje molekularnih promjena u njegovom razvoju.
“Ustanovljeno je da su najčešće genske promjene mutacija BRAF onkogena i da se uočavaju kod oko 50 posto pacijenata. Vrlo je bitno znati da svi pacijenti oboljeli od metastatskog melanoma neće odgovoriti na tretman ovom tzv. ciljanom terapijom, već samo oni kod kojih se testiranjem potvrdi da imaju mutaciju BRAF gena”, ističe dr. Tinjić, napominjući da živimo u eri personilizirane medicine, što znači da se na osnovu jednog testa može dijagnostikovati pacijent s jasnom genskom mutacijom, koji će imati najveći benefit od određene terapije. Drugi pacijent, koji nema takve promjene, neće odreagovati na isti lijek.
“Roche donira testove zdravstvenim ustanovama u BiH ne samo za metastatski melanom već i za karcinome dojke i pluća, i na taj način želimo doprinijeti boljoj njezi pacijenata. Dakle, ne samo učiniti lijek dostupnim nego i napraviti adekvatnu edukaciju, pomoći razvoj neophodne infrastrukture i raditi sa institucijama i zdravstvenim radnicima da bi svi pacijenti dobili neophodnu terapiju”, kaže dr. Tinjić.
Ističe da se danas pacijenti s metastatskim melanomom u FBiH liječe dakarbazinom, terapijom starom preko 50 godina:
“Oni nemaju dobru prognozu, jer ta terapija ima limitiran učinak, a trenutne smjernice za liječenje metastatskog melanoma su kombinacija lijekova iz grupe BRAF i MEK inhibitora i/ili imunoterapija. Zamislite kako se osjećaju i pacijent i doktor, znajući i jedan i drugi da postoji mogućnost kvalitetnog liječenja i eventualno izlječenja, a vi je ne možete dobiti jer se ti lijekovi ne nalaze na listi koja se finansira iz fondova zdravstvenog osiguranja u FBiH”, govori dr. Tinjić.
Dr. Adnan Filipović, direktor Rochea d.o.o, kaže da “proces uvrštavanja lijekova u BiH na liste koje se finansiraju od fondova nije dovoljno kvalitetan i transparentan.
“Lijek koji bude registrovan od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH nije automatski uključen na liste i kao takav besplatno dostupan pacijentima”, ističe dr. Filipović, podsjećajući na to da Ministarstvo zdravstva FBiH kroz godišnju reviziju uvrštava na listu nove lijekove koji se finansiraju putem Fonda solidarnosti.
Struka se ne pita“Ponekad, iako su svi parametri za uvrštavanje novih inovativnih lijekova na listu zadovoljeni, ni doktori ni pacijenti ne znaju zbog čega su federalno Ministarstvo ili njegova komisija odlučili da taj lijek ne treba da bude na listi ako je dokazano da je efikasan, siguran, ako daje izuzetan benefit za pacijente, ako je struka dala pozitivno mišljenje i ako su ga prihvatile sve zemlje okruženja”, govori dr. Filipović.
No, zašto lijekovi za tretman metastatskog melanoma nisu na listi Fonda, a u pitanju je terapija koja se nalazi u svim protokolima i smjernicama za tretman, kako evropskog i svjetskog strukovnog udruženja, pa i onog u BiH?
“Ministarstvo je adresa gdje treba pitati zašto je tako”, odgovara dr. Filipović.
Nastavak priče slijedi u narednom broju Oslobođenja.
(Oslobodjenje)