Nakon što je najavljeno kako će nova državna vlast pokrenuti proceduru žurne smjene članova Središnjeg izbornog povjerenstva, reagiralo je Izaslanstvo Europske unije.
Istaknuli su kako je diskrecijski opoziv neprihvatljiv i da tijela koja imenuju članove u izborno povjerenstvo ne bi trebala imati diskrecijsko pravo njihovog opoziva, jer to, kako navode, dovodi u sumnju njihovu neovisnost. Mogu li članovi SIP-a biti opozvani?
Jedini regulator zakonitog rada CIK-a je Sud Bosne i Hercegovine. Svjesni smo činjenice da pojedini politički subjekti i funkcioneri vode kampanju protiv članova CIK-a, ali to ne bi trebao biti razlog za javnu promociju zakonski nepostojećih i izmišljenih konstrukcija, navodi se saopštenju CIK-a, nakon istupa bivšeg člana ove institucije da postoji zakonska mogućnost za opoziv.
„Opoziv kao postupak smjene javnih funkcionera, a koji se provodi prije isteka vremena na koje su izabrani, mora biti propisan ustavom i zakonima i predviđen za isključivo vanredne situacije. U našem pravnom poretku opozivom se vrši smjena samo inokosnih predstavnika izvršne vlasti, a nikada kolektivnih organa“, navode iz CIK-a.
“Imenovanje i razrješenje je decidirano ovlašćenje najvišeg predstavničkog organa BiH i nema potrebe voditi bilo kakav institut diskrecionog ovlašćenja u ovom domenu izbornog sistema“, smatra profesor ustavnog prava Mile Dmičić.
Samo sam citirao odredbe Izbornog zakona objavljene na sajtu Parlamentarne skupštine i CIK-a i to nisu moje konstrukcije, tvrdi Vehid Šehić.
„Ja sam se pozvao na član 1.10.tačka 2 koji stoji u zakonu koji je u prečišćenom tekstu tehničkom dijelu koji je uradila izborna komisija u skladu sa odlukom Ustavnog suda. Ne vidim logiku da da postoji institucija koja za svoj rad ne odgovara nikome“, stava je bivši član CIK-a.
A da postoji usaglašen stav parlamentarne većine u Predstavničkom domu za hitno razrješenje članova CIK-a, potvrdio je i lider HDZ-a BiH.
„Sasvim sigurno da ćemo pokrenuti proceduru razrješenja sadašnjeg izbornog povjerenstva i imenovati povjerenstvo u skladu sa procedurama i zakonom, jer ovo sadašnje nije imenovano šta god Ustavni sud govorio u zadnje dvije godine“, kaže Dragan Čović.
Analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je politika odavno stavila šapu na nezavisne institucije, pa tako i na CIK i da javno pokazuje da kontroliše pojedine članove.
„HDZ i SNSD su odavno zacrtali da se smijene pojedini članovi CIK-a koji nisu birani po njihovoj mjeri da bi instalirali svoje ljude. Isto tako vidimo i da se nekadašnji članovi CIK-a takođe izjašnjavaju politički“, mišljenja je Topić.
Izborni zakon propisuje da se članovi CIK-a biraju na sedmogodišnji mandat. Sud BiH je prošle godine odbio prigovore u vezi sa imenovanjima sadašnjih članova CIK-a.
