Zbog kašnjenja digitalizacije, BN televizija, kao i veći broj komercijalnih televizija u BiH, večeras su na 30 minuta prekinuli program. Javni protest upućen je Savjetu ministara, Regulatornoj agenciji za komunikacije i javnim emiterima. Svi rokovi za završetak procesa digitalizacije u BiH su - probijeni. Digitalni signal dobile su sve zemlje Evrope, ali ne i BiH. Osim građana, najveću štetu snose komercijalni mediji. Gdje je kočnica i ima li rješenja?
Sve zemlje Evrope, osim BiH, proces digitalizacije završile su 2015. godine čime je analogni signal domaćih televizija ugušen od strane digitalnih signala televizija susjednih zemalja. Komercijalnim emiterima u BiH preostalo je da ugase ili redukuju snagu svojih predajnika, pa tako sve manje ljudi ima priliku da ih gleda.
„Zbog ovakvog stanja, za koje odgovornost snosi Savjet ministara BiH, Ministarstvo komunikacija i transporta, Regulatorna agencija za komunikacije i javni servisi, dolazimo u jednu situaciju u kojoj nas sve manje ljudi gleda na sjevernom i istočnom dijelu BiH. Zbog toga, gledaoci sve češće prelaze na digitalne resivere i gledaju dosta kvalitetnije i tehnički bolje kanale iz susjednih zemalja.
Prije izvjesnog vremena, bio sam u nekoliko domaćinstava na području Semberije i Posavine i primijetio sam da ljudi ne gledaju kanale sa ovih prostora. Na moje pitanje šta gledaju, odgovorili su da su to kanali iz susjedne Srbije i Hrvatske, a da programe RTRS-a, BHT-a, FTV-a, OBN-a, BN-a, Hajata, ATV-a i ostalih kanala sa ovih prostora, uopšte ne gledaju. To je ozbiljan problem, ne samo za medije, nego i za cijelo društvo.
Ukoliko se nešto hitno ne preduzme, lako se može desiti da ostanemo bez gledalaca. Ali, ne samo to. Dolazi i do problema u mobilnim mrežama, jer zbog kašnjenja digitalizacije i oslobađanja frekventnog spektra, jedna smo od rijetkih zemalja koja nije uvela 4 G i 5 G mobilnu mrežu. Ako se nešto hitno ne preduzme, bojim se da ćemo se naći u jednom ozbiljnom problemu i da nećemo biti samo crna rupa Evrope, nego i crna rupa čitavog svijeta“, kazao je direktor Radio-televizije BN Vladimir Trišić.
Od devet digitalnih područja u BiH za sada su pokrivena tri, ali samo signalom javnih servisa. Iako su već odavno spremne, komercijalne televizije nisu u mogućnosti da digitalno emituju.
Problem prave javni servisi kojima je Savjet ministara dodijelio opremu za digitalizaciju, uz odluku da tu opremu mogu koristiti i komercijalne televizije, ali oni tu odluku ne poštuju. U Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH tvrde da su našli rješenje i za komercijalne emitere.
„Prema strategiji za digitalizaciju, koja je važeći dokument BiH, RAK najmanje 6 mjeseci prije ukidanja analognog signala u BiH može raspisati konkurs za dodjelu multipleksa C nekom multipleks operateru. Po nama, to je rješenje da komercijalne televizije uđu u multipleks, odnosno da digitalno emituju, kako na teritoriji cijele BiH, tako i u njenim pojedinim dijelovima. Situacija je takva da čak i komercijalne televizije, ukoliko žele da se udruže, mogu da se pojave kao pravno lice kojima ovaj multipleks može biti dodijeljen“, rekao je direktor Regulatorne agencije za komunikacije Predrag Kovač.
Za RAK je situacija jasna - javni servisi ne rade svoj posao, pritom zaustavljajući čitav proces digitalizacije u BiH. Opravdano možemo sumnjati da im je cilj uništavanje komercijalnih medija, odnosno konkurencije. Ministarstvo komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH još uvijek se ne uključuje u rješavanje problema zbog kojeg trpe komercijalni mediji, ali i građani.
Koliko ćemo još čekati na savršen kvalitet signala domaćih TV kuća, ali i na 4G mrežu? Ako se ovako nastavi – još dugo.
BN televizija
