fbpx

Kako će se sudski dokazivati podrivanje Ustava i antidejtonsko djelovanje?

Kristijan Šmit N1

Foto: N1

S obzirom na ranija iskustva s pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini i prijavama sličnih slučajeva, pitamo da li je prostora za kažnjavanje bilo i u ranijim propisima, te hoće li se ova krivična djela moći dokazati u sudskom postupku.

Potez Christiana Schmidta, kojim su suspendirane odluke Narodne skupštine Republike Srpske o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ali i izmjena Krivičnog zakona, stupili su na snagu. Schmidtovi propisi su jasni, visina kazni za podrivanje institucija Bosne i Hercegovine tačno definisana, piše Federalna.ba.

Schmidtove odluke već prekršene?

No, imajući u vidu ranije pravosudne bitke sa sličnim prijavama, analizirali smo hoće li se i kako na sudu moći dokazati ove radnje? S obzirom na najave iz RS-a, da ni ova odluka visokog predstavnika neće biti objavljena u Službenom glasniku, da li to znači da su Schmidtove odluke već prekršene?

Svaka službena osoba na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou vlasti koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili ne poštuje konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kao i odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina – jasno stoji u odluci Christiana Schmidta.

Istovremno, osobe koje budu osuđene za ovo krivično djelo suočit će se s prestankom službene dužnosti, gubitkom zaposlenja, lišavanjem odlikovanja i zabranom obavljanja dužnosti u tijelima finansiranim javnim sredstvima.

Je li moguće dokazivanje djela?

S obzirom na ranija iskustva s pravosudnim institucijama u Bosni i Hercegovini i prijavama sličnih slučajeva, pitamo da li je prostora za kažnjavanje bilo i u ranijim propisima, te hoće li se ova krivična djela moći dokazati u sudskom postupku?

“I ranije je bilo mogućnosti, i to je dovoljno jasno, samo da se to htjelo raditi. Sada je to precizirano, bit će mnogo lakše, ali je opasnost u tome da tužioci mogu sve i svašta proglašavati takvim aktivnostima. Onaj ko je pravio ove izmjene – pravio ih je nabrzinu i za dnevne potrebe. Kasnije će se pojaviti neki problemi vezani za formulaciju koja stoji u zakonu ‘i na drugi način’. To ‘na drugi način’ je mogućnost prevelike diskrecije tužilaca i to može biti problem”, objašnjava advokat i bivši sudija Vlado Adamović.

“Teško je bar nama u Bosni i Hercegovini što nam se sve nacrta i napiše u biti jasno. Na Tužilaštu je da procijeni svaku moguću takvu situaciju i da joj da neku kvalifikaciju, odnosno da kaže da postoji osnova sumnja da je izvršeno to djelo ili nije, i onda da ide u postupak ako ocijeni da ima osnovane sumnje, a Sud je taj koji će ocijniti da li je to bilo osnovano”, ističe stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić.

Ponovo se čeka Schmidt

S obzirom na to da je NSRS već ranije donijela odluku o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku, s pravom se pitaju mnogi šta će biti ukoliko ni ova najnovija odluka ne bude našla mjesto u Glasniku? Prema stavovima iz RS-a i neće. Šta onda, otvara li se prostor za kažnjavanje?

“Ta odluka da se neće primjenjivati ne proizodi nikakava pravna dejstva, ali neki mogu biti sankcionirani u smislu da bude kažnjen ili smijenjen direktor Službenog glasnika RS-a ili neka slična mjera. Vidjet ćemo šta će visoki predstavnik učiniti”, kaže Pobrić.

“Obaveza domaćih vlasti je da to provedu kroz službene listove da bi narod znao jer stara latinska izreka kaže: ‘Ignorantia iuris nocet’ – ‘Nepoznavanje prava škodi’. Ako to ljudi nisu znali, onda to može biti problem, ali u pravnom smislu vezano za legalnost i legitimitet tog zakona, odnosno njegovih odluka nema nikakvog značaja to što parlamenti odluče da objave u Službenom listu”, navodi Adamović.

Prijetnje i upozorenja

I nije ovo samo stara latinska izreka i nije samo da škodi, nego i ne oslobađa odgovornosti, jer ukoliko prekršimo neku normu, odnosno neko pravilo, trebala bi uslijediti konkretna kazna za njene izvršioce, ali to godinama nije praksa u Bosni i Hercegovini. Prijetnja s jedne strane nikada nije manjkalo, a ni upozorenja sa druge, ali konkretne sankcije su izostajale.

S obzirom na to da predsjednik RS-a već dugo hoda po crvenoj liniji, ne mijenja svoje stavove niti ponašanje, postavlja se pitanje da li će sljedeći korak Christiana Schmidta donijeti sankcije Dodiku, jer je potcrtao da su sve opcije na stolu, podsjetivši na mogućnosti šire upotrebe bonskih ovlasti.