Direktni i indirektni troškovi nasilja na globalnom novou tokom 2016. godine iznosili su oko 14,3 biliona dolara, navodi Talija Hagerti, naučni saradnik u Institutu za ekonomiju i mir sa sjedištem u Sidneju.
Ti bilioni dolara ne uključuju samo troškove rata, već i druge oblike nasilja, kao što su direktni i indirektni troškovi nasilja, terorizam, ubistva i nasilni zločini.
Hagertijeva na primjeru ranjavanja običnog modernog vojnika pokazuje koliko košta rat.
Kada je vojnik ranjen u ratu, postoje neposredni troškovi, kao što su njegova medicinska njega i indirektni troškovi, kao što su izgubljeni dohodak ukoliko je onesposobljen za rad.
“Pretpostavimo da liječenje ranjenog vojnika košta 100.000 dolara i da on gubi pet godina zarade, što znači još 250.000 dolara”, kaže ona.
To, ipak, još nije kompletna cijena – jer je taj novac mogao biti potrošen na nešto produktivno, nešto što stvara vrijednost.
“Kada proizvodite bombu, u najboljem slučaju ona se nikad ne iskoristi. U najgorem, bomba se iskoristi i uništava vrijednosti kao što su ljudski život ili materijalni kapital, a, najčešće – oboje”, navodi Hagertijeva za “Dojče vele”.
Ona tvrdi da je ekonomski uticaj nasilja na globalnu ekonomiju daleko veći od globalne finansijske krize iz 2008. godine.
(Srna)
