fbpx

SELAM ALEJK VELIKI PREDSJEDNIČE: Izetbegović opet prepušta Erdoganu da odlučuje o BiH

6eselam

Predsjednik SDA se nada da će Erdogan i Vučić relaksirati atmosferu u BiH. I Izetbegović i Dodik Erdogana nazivali „velikim predsjednikom“.

Piše: Avdo Avdić

Relaksiran unutarstranačkom pobjedom nad nepostojećim protukandidatom, Bakir Izetbegović se vratio onome što je Fahrudin Radončić, dok je još bio slobodan čovjek, nazvao – erdoganizacijom.

„Erdogan i Vučić“, kazat će Bakir Izetbegović, „mogu pomoći da se relaksira atmosfera u BiH“.

Po toj logici formalnog predsjednika SDA i neformalnog staratelja bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, vlast u BiH bi, pod budnim okom službene Moskve, trebali dogovarati Beograd i Ankara.  I to je, zapravo, ono čemu Bakir Izetbegović godinama teži.

„Tajipe, ti nosiš našu zastavu“, obratio se Bakir Izetbegović 2014. godine, putem video linka, turskom predsjedniku Recepy Tayyipy Erdoganu, kojeg je nekoliko minuta ranije pozdravio tradicionalnim vazalskim pozdravom - „selam alejk, veliki predsjedniče“.

Tokom svog čuvenog govora u Visokom, Izetbegović je kazao da „Tajip nosi naš ponos“, te da je „svaka njegova pobjeda – pobjeda u Bosni“. U godinama poslije doći će i izjava da je BiH ostavljena u amanet Erdoganu, doći će, potom, predizborni skup Erdoganove partije u sarajevskoj Zetri, doći će pritisci na sigurnosne agencije da se zatvore „Gulenove institucije u BiH“... 

Onda je na red došlo formiranje vlasti i „relaksacija atmosfere“ u trenucima kada se Bosna i Hercegovina nalazi skoro u centru hladnoratovskog obračuna između SAD-a i Rusije. I baš u tim tim trenucima Bakir Izetbegović se okreće ka Erdoganu koji sve više zastupa stavove službene Moskve, nego stavove NATO-a. 

„Naši odnosi s Rusijom također mogu povećati uzajamnu saradnju sa ovom regijom. I sa SAD-om i s Rusijom želimo imati dobre odnose. Usvajanje MAP-a bi moglo izazvati određene nestabilnosti u BiH, jer srpska strana želi da se to desi“, kazao je 30. marta 2018. godine tokom svoje posjete Sarajevu tadašnji turski premijer Binali Yildrim.

O nestabilnosti u kontekstu NATO integracija nekoliko je puta govorio i Bakir Izetbegović koji je u julu ove godine, pred potpisivanje sporazuma sa Dodikom i Čovićem, u intervjuu za BHT kazao da: „nema članstva u NATO-u bez konsenzusa“. Svoje stavove o članstvu BiH u NATO-u Izetbegović je drastično mijenjao tokom proteklih mjeseci, no najznačajnija promjena izazvana je Erdoganovom posjetom BiH.

„Članstvo u NATO-u ostaje crvena linija ispod koje SDA ne može ići“, izjavio je Izetbetgović prije nego je turski predsjednik došao u posjetu BiH.

„Nema članstva u NATO-u dok za to ne sazri odluka i u Republici Srpskoj“, kazao je Izetbegović nakon sarajevskog susreta sa predsjednikom Turske. 

Sa Erdoganom se u julu ove godine susreo i Milorad Dodik. Novinarima je, nakon susreta, kazao da je „Erdogan kazao da neformiranje vlasti na nivou BiH šteti svima“. Imao je Dodik sastanak sa turskim predsjednikom i u maju ove godine nakon kojeg je kazao da je „Erdogan veliki državnik jedne velike zemlje“. Usaglašene hvalospjeve na račun predsjednika Turske, Izetbegović i Dodik bi mogli naplatiti već 8. oktobra, kad se u Beogradu održava sastanak „trilaterale“, na kojem će biti članovi Predsjedništva BiH, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i turski predsjednik.

„Mislim da se stavovi približavaju. Neću govoriti detalje. Do rješenja bi moglo doći u oktobru“, kazao je prije dva dana Bakir Izetbegović nadajući se da će „Erdogan i Vučić“ relaksirati atmosferu, jer mogu odigrati „dobru ulogu“. 

Dakle, lider najveće bošnjačke stranke zagovara da o formiranju vlasti u BiH razgovaraju lideri Srbije i Turske. Umjesto Sarajeva, o budućnosti BiH će odlučivati Ankara. 

zurnal.info