Vršimo genocid sami nad sobom
Postoji nekakav dvojni moral, i čovjek se ponaša onako kako mu on nalaže. Kada smo počeli izgrađivati industriju, kako u cijeloj zemlji, tako i u gradu, nije bilo stručnih ljudi, ni novaca koji bi se angažovali na problemu zagađenja. A onda se u jednom momentu probudi svijest, i počnu akcije, samo onda je kasno, i ne možemo stati.
KO PREŽIVI PRIČAĆE AKO BUDE U STANJU DA PRIČA
Razgovarao: Mišo Vidović
Prelom, broj 3, februar 1989.
Probivši se kroz nisku oblačnost banjalučkih ulica, stigli smo do magistra Miroslava Šajnovića, koji je sa svojom ekipom, ing. Dževadom Logom i dr. Ilešom Feherom, profesionalizam prožeo humanizmom i entuzijazmom. Ako mislite da smo kucali, nismo.
PRELOM: Banjaluka se nalazi na ivici ekološke katastrofe. Plaćamo li danak tehnološkom razvoju?
ŠAJNOVIĆ: Postoji nekakv dvojni moral, i čovjek se ponaša onako kako mu on nalaže. Kada smo počeli izgrađivati industriju, kako u cijeloj zemlji, tako i u gradu, nije bilo stručnih ljudi, ni novaca koji bi se angažovali na problemu zagađenja. A onda se u jednom momentu probudi svijest, i počnu akcije, samo onda je kasno, i ne možemo stati. Došli smo u situaciju da nemamo ni plodnog zemljišta, ni vode, a ni vazduha, i time smo platitli ceh finoj tehnologiji. A i dalje postoji zabluda da je ulaganje u zaštitu okoline zabluda. Cijena ne može biti trošak, nego vrijednost.
PRELOM: Reakcije su bile i pomalo čudne kad se prije par godina saznalo da „banjalučki vazduh“ nije u redu?
ŠAJNOVIĆ: U prvi mah ljudi nisu reagovali jer nisu bili svjesni. Javljali su se otpori da se bilo šta objavi, i da se ne izazivaju društveni problemi, jer se čak smatralo da trend aerozagađenja spada u razvoj tehnologije. Druga reakcija, je bila baratanje sa podacima koji nisu prikazivali pravo stanje, nego su „plašili“ ljude. Ali, postojale su i neke akcije. Redovna mjerenja i napori u opštinskim strukturama, te način finansiranja zaštite, bili su samo neki od aktivnosti, kao i jedna široka informativna akcija. Ipak, još uvijek nema opšte društvene svijesti, da čovjek ima pravo živjeti u čistoj okolini.
PRELOM: Koji su osnovni tipovi zagađivača, koji tretiraju Banjaluku?
ŠAJNOVIĆ: Postoje dva osnovna tipa, koje po stepenu opasnosti možemo razvrstati u prioritetne i sekundarne. U prioritetnu grupu zagađivača spadaju čađ, SO2, pepeo, lebdeća prašina i to se naziva „Londonski tip“ smoga. Sekundarni ili „Čikaški tip“ nastaje od lošeg sagorijevanja goriva, oksida, ozona, i oba tipa su opasna, a znaju biti smrtonosna. U grupu specifičnih zagađivača spadaju i razređivači lakova, organska otapala, hlor i obično se javljaju u industriji.
PRELOM: Zagađenost je povezana i sa genetskim promjenama, kod čovjeka. Hoće li se dogoditi da se djeca u ovom gradu počnu rađati sa mentalnim i fizičkim manama.
ŠAJNOVIĆ: Ono što na jednu buduću majku ne može djelovati, za dijete u njenoj utrobi može biti i smrtonosno. Postoji opasnost ako se ostvari jedna hipoteza da će karcinom biti sasvim „normalan“, zbog posledica industrijske revolucije.
PRELOM: Šta je dosada urađeno i šta se može očekivati od akcije koja se trenutno vodi?
ŠAJNOVIĆ: Treba nam jedan period za „liječenje“ i mislim da smo sada na putu... Čitava ova akcija nije ispolitizovana i njoj treba racionalno pristupiti, a ne emotivno. Iskoristiti sve mogućnosti bez materijalnog ulaganja, koje bi podrazumijevale jedan tehnički razum od strane zagađivača... A najvažnije je omasoviti ekološku svijest kod ljudi. A logično je tako nešto tražiti.
Da vas podsjetimo:
Rak je pored kardiovaskularnih oboljenja, danas najveći uzrok smrti. Istraživanja na području kemijske karcenogeneze, u poslednje vrijeme, su intenzivna, i neka od tih istraživanja ukazuju da je 70 – 90 odsto slučajeva raka uzrokovano izloženošću kemijskim supstancama. Jedan poznati naučenjak – da sada ne objašnjavamo ko je, zove se Vejnštejn – je rak opisao formulom
K = G + N + i
a o a z
n d s l
c i lj o
e n e ž
r e d e
n n
o o
s s
t t
Evo spiska – koji nije kompletan – materija koje utiču na razvoj raka u vašem tijelu. Pa vi sada razmislite!
METALI
– olovo, - živa, - nikl, - kobalt, - kadmi, - cink, itd.
U hrani možete naći slijedeće materije koje utiču na rak:
- metali,
- nitriti,
- pesticidi,
- veterinarski lijekovi,
U zraku:
- SO2 (samoprovodnik)
- Čađ,
ispusni plinovi automobila:
- Benzopiren,
- Alkeni,
- Metilendibromid,
- Formaldenidi,
- Dialkilolovo,
Da li Vam je dovoljno ovo što smo nabrojali, Da li ćete se sada zapitati šta jedete, šta pijete i šta udišete. Da li ćete se konačno sjetiti da treba uraditi nešto konkretno da se spriječi ekološka katastrofa i genocid koji vršimo sami na sobom. I, pomozi bože! KO PREŽIVI PRIČAĆE!!!
Autor: impulsportal.net