ZELENI TALAS – Čista energija na naš način: Investitorima čista dobit, građanima veći račun za struju

Zeleni talas Jelena

Ilustracija Jelena Žilić

Račun za struju nikada se nije s više uzbuđenja i straha iščekivao kao ovog februara. Što zbog najavljenog poskupljenja, što zbog nejasnog načina obračunavanja potrošnje. A najviše zbog siromaštva. Dok su građani čekali račune u Banjaluci je održana prva konferencija posvećena solarnoj energiji, energiji koju sve više proizvode građani za svoje potrebe.

piše: Jelena Jevđenić

Proizvoditi električnu energiju bez zagađenja okoline i zdravlja je energija kojoj teži većina država. Proizvoditi sam električnu energiju i smanjiti troškove energenata je nešto čemu teži svaki pojedinac. Solarna energija je jedan od načina da se jednostavno, skoro bez posljedica po životnu sredinu, ostvari što brži prelazak na čistu energiju.

Evropska unija je svoj fokus na obnovljive izvore energije stavila baš na energiju sunca, posebno nakon izvještaja da je prošlog ljeta proizvela više struje u fotonaponskim sistemima nego u hidroelektranama. Evropska komisija je prošle godine donijela niz mjera o solarnoj proizvodnji energije, pomoću kojih se lakše dolazi do mogućnosti proizvodnje ove energije, kako za pojedince tako i za šire zajednice.

U Bosni i Hercegovini ovi procesi idu jako sporo. Do skoro je bila nemoguća misija da fizičko lice ugradi panele na svoju kuću, zbog komplikovane procedure i papirologije. U zadnjih nekoliko mjeseci izmijenila se zakonska regulativa, samim tim se otvorio put pojedincima da počnu sami proizvoditi energiju za svoje potrebe. Ipak, ovo bolje zvuči u teoriji nego što se radi u praksi.

Prema procjenama stručnjaka jedno domaćinstvo bi, principom prosumera (kupac – proizvođač), u zavisnosti od lokacije, moglo proizvoditi 80 posto ukupnih godišnjih potreba za električnom energijom. Međutim, da bi postavilo solarne panele trebalo bi da izdvoji najmanje 15 hiljada maraka. Povrat tako velike investicije bi bio tek nakon 8 godina.

Ako se uzme u obzir da smo siromašno društvo jasno je da nekolicina domova sebi može ovo priuštiti. Neophodno je da država domaćinstvima podstiče ugradnju solarnih panela subvencijama.

Istina, prošle godine Elektroprivreda Republike Srpske je objavila poziv za učešće u projektu ugradnje solarnih panela na krovove domaćinstava. Ono što je predstavljalo prepreku jesu uslovi za prijavu. Prednost su mogli ostvariti domaćinstva lošeg imovinskog stanja, a uslovi su takvi da baš ta populacija nije mogla da ih iznese. Programom energetske održivosti domaćinstava u prvoj fazi je trebalo biti obuhvaćeno 50.000 domaćinstava u Republici Srpskoj, tačnije 50.000 fotonaponskih sistema instalisane snage od tri do sedam kilovata.

Na kraju, samo 5 000 domaćinstava se prijavilo. Uzevši u obzir uslove prijave i nedovoljna edukovanost stanovništva ovako mali odaziv ne čudi.

Ali je zato sve više investitora koji ulažu u solarne elektrane.

Na konferenciji „Balkan Solar Summit“ iz govora nosilaca vlasti dalo se zaključiti da su se obraćali uglavnom investitorima.

“Želimo i da otvorimo prostor svim inicijativama i stvorimo pretpostavke i podržimo investitore. Ono što ne želim da vidim je da investitori stoje i čekaju u redu”. Ovako je otvorio samit predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Slično se oglasio i ministar Đokić, navodeći kako je broj zainteresovanih investitora iz dana u dana sve veći.

Na Balkanu ništa novo. U Bosni i Hercegovini ništa novo.

Iza svake dobre ideje krije se neutaživa glad za profitom. Čini se da će solarne elektrane postati nove MHE od kojih će koristi imati samo pojedinci bliski vlastima i da jednaku šansu neće imati svi građani. Što se već i desilo jer Hercegovina je preplavljena solarnim elektranama za koje do 250 kilovata nije potrebna koncesija. Veliki broj investitora koji u Hercegovini grade solarne elektrane su našli način kako da izbjegnu minimum obaveza prema državi. Umjesto jedne velike izgradili su mnogo malih, zasebnih elektrana od kojih je svaka samo par kilovata ispod zakonskog praga za plaćanje koncesije.

Naravno, kako proizvode energiju iz obnovljivih izvora dobijaju i podsticaje. Tako da dio novaca koji će građani uplatiti za januarski račun za struju će otići i ovim investitorima, i novim investitorima koje predsjednik ne želi da vidi kako stoje i čekaju u redu da zarade još koji milion.

Ali, ne predstavlja problem vidjeti građane kako stoje u ogromnim redovima ispred javnih kuhinja koji će biti sve duži jer su cijene, ne samo energije, odletjele u nebo.

Kolumne „Zeleni talas", u sklopu serije „Impuls semafor“, objavljujemo u saradnji sa Fondacijom „Fridrih Ebert“ u BiH) 

Autor: Impuls