Umjetna inteligencija – kako iskoristiti prednosti i smanjiti zloupotrebe?

Foto: Mike McKenzie

Hiljade svjetskih stručnjaka neprestano radi na unaprijeđenju i usavršavanju umjetne inteligencije, koja bi prema mišljenju struke, mogla zamijeniti čovjeka u određenim profesijama. Uz savjesno i obazrivo korištenje, može i povećati ljudsku produktivnost za čak 50%. Uporedo, povećavaju se i mogućnosti za njenu zloupotrebu.

Žrtve deepfake tehnologije u prethodnom periodu bili su između ostalih, američki političar, Donald Tramp, pojedini holivudski glumci, a u Bosni i Hercegovini, nedavno, i kardiolog Emir Solaković.. Ali, to je samo vrh ledenog brijega, kada je riječ o mogućnosti zloupotrebi umjetne inteligencije, piše N1.

“Vama je dovoljno da imate neku fotografiju djevojčice, dječaka, osobe u kupaćem ili bolje odjevena, otprilike dolar do dva košta softver, koji prepozna dijelove tijela, odjeću, i koji vještački kreira genitalije, skine kompletno odjeću i vi budete u potpunosti nagi na toj fotografiju. Takvu fotografiju može slati dalje, i one se nažalost već šalju dalju”, kazao je Vahidin Đaltur, sudski vještak za cyber kriminal.

Osim fotografija, koje su i ranije mogle biti kompjuterski obrađene, tehnologija je otišla korak dalje.

“Umjetnom inteligencijom trenutno male programčiće, kojima možete od mog sada govora, napravite potpuno drugačiji govor. Da napravite jednu situaciju da ja i vi uopšte nismo razgovarale o ovoj temi, nego smo pričali o nekim vulgarnim stvarima, koje nisu za javnost, ali će neko u to povjerovati”, kazala je Emela Efendić, Centar za sigurni internet.

Uprkos zloupotrebi, za mnoge, umjetna inteligencija je alat u rukama čovjeka, koji nikada neće zamijeniti ljudsku emociju i energiju. Takvog mišljenja je i Orhan Gazibegović.

“Ona može da bude fenomenalna prilika da uradimo odlične stvari, da smanjimo svoj obim poslovanja, da smanjimo trajanje radne sedmice sa pet na tri dana zto što će nam određene administrativne poslove zamijeniti. Tu možemo da smanjimo obim poslovanja i iznos troškova koje imamo”, kazao je Orhan Gazibegović, unit manager za BiH, MNE i MKD.

No, zasigurno će umjetna inteligencija zamijeniti čovjeka u oblavljanju određenih profesija, kažu stručnjaci. To se dešavalo u prošlosti, tako će se desiti i u budućnosti. Vještačka inteligencija nije revolucionarna u tome, ona je kulminacija digitalne transformacije.

“Ako ste danas došli u kancelariju da biste opečatili stotinjak stranica, to je već posao koji umjetna inteligencija može bolje od vas uraditi. Poslovi koji će se mijenjati su repetetivni poslovi, poslovi u kojima su ljudi korišteni više da bi odradili poslove za određene nastavke, kao dijelove određenih procesa. Dakle, poslovi koji su repetetivni, koji su dosadni, koji nemaju nikakve inovacije, kao što je zatvaranje flaša, kao prebacivanje određenih stvari iz jednog ćoška u drugi ćošak”, kazao je Haris Hadžialić, IT stručnjak.

Ipak, na pomen umjetne inteligencije, primjetni su otpor i strah kod određenog dijela javnosti.

“Taj strah je vezan za dvije stvari. Prvo to je dio popularne kulture koja preferira distopijske elemente, krah civilizacije, ljudski sukobi, uspon robota. S druge strane on je vezan s nedostatkom povjerenja u ekspertske sisteme i institucije koje kroje naše društvo uz pomoć tehnologije”, kazao je Samir Forić, sociolog na Fakultetu političkih nauka.

Kako bi se u potpunosti smanjila zloupotreba, a sa druge strane iskoristile prednosti koje pruža umjetna inteligencija, stručnjaci su saglasni da bi što prije trebalo početi sa procesom regulacije ove oblasti.