Čekajući Tužilaštvo u Istočnom Sarajevu, žene žrtve nasilja žive u strahu i neizvjesnosti
Učestali slučajevi femicida posljednih godina u BiH pokazuju da naše društvo toleriše svaki oblik nasilja nad ženama. Jedan od razloga jeste institucionalno odobravanje nasilja kroz nesankcionisanje ovih krivičnih djela ili blage kazne koje počiniocima pokazuju da se nasilje isplati. Tužilaštvo u Istočnom Sarajevu pokazuje nerad i neefikasnost po svim slučajevima, pa i ovim.
Piše: Sanja Vasković
Od početka godine Tužilaštvo u Istočnom Sarajevu zaprimilo je 40 prijava koje se odnose na nasilje nad ženama. Od toga u dva predmeta je podignuta optužnica, dok je u tri donesena naredba o nesprovođenju istrage. Ako samo ove konkretne brojke pretvorimo u ljudske priče 40 žena svakodnevno je izloženo opasnosti da će se nasilje ponoviti dok čekaju zaštitu institucija. I to samo one koje su se usudile da prijave nasilje. Podsjećamo, iz Policijske uprave Istočno Sarajevo za naš portal kažu da su u prošloj godini prijavljena 83 slučaja nasilja u porodici na teritoriji koju pokriva CJB Istočno Sarajevo.
I kada se podigne optužnica pitanje je da li će biti potvrđena i kako će dalje sud postupati što je dugotrajan proces, a potencijalne žrtve ne znaju kada nasilje može eskalirati u najgori scenario.
Na osnovu podataka sa zvanične stranice Tužilaštva u Istočnom Sarajevu od početka godine potvrđeno je osam optužnica povezanih sa nasiljem nad ženama. Od toga, jedna je vezana za krivično djelo proganjanja, a u drugoj je slučaj nasilja između dvije ženske osobe.
Ono što je zabrinjavajuće jeste da su tri potvrđene optužnice u ovoj godini vezane za nasilje nad ženama koje se desilo još 2021, tri su iz 2022, a dvije potvrđene optužnice iz prošle godine.
Sadržaj potvrđenih optužnica je prilično uznemirujući.
Kada je riječ o potvrđivanju optužnica statistika ne idu u prilog ni ostalim tužilaštvima sa područja Republike Srpske. Prema istraživanju Transparency International za period od 2018- 2020. godine od prijavljenih 36 silovanja optužnica se potvrdi za tek 12 krivičnih dijela silovanja, a za nasilje u porodici u kojem je žrtva žena od 1 764 prijavljena slučaja, a koliko ih je tek neprijavljenih, potvrdi se optužnica tek za 516 krivičnih dijela.
Tužiteljke OJT ne rade svoj posao, imaju li žrtve povjerenje u nadležne organe?
Početkom godine, Spin info sproveo je anketu na temu nasilja nad ženama, koju su samovoljno popunile 202 žene sa teritorije grada Istočno Sarajevo. Rezultati ankete pokazali su da veliki broj žena zbog straha ne prijavljuje nasilje, što zbog finansijske situacije, što zbog sopstvene bezbjednosti.
Nadležni organi žrtvama nasilja svojim radom nisu ulili dovoljno povjerenja, pa 18,8 % žena smatra da može biti samo gore po njih ukoliko prijave nasilje, a svega 15,3% smatra da nadležni organi reaguju na vrijeme. Čak 39,6% žena izjavilo je da su bar jednom u životu bile žrtva nasilja, dok je samo 27,2% izjavilo da su to nasilje i prijavile nadležnim organima.
Naš izvor blizak tužilaštvu kaže da nije istina da žene ne prijavljuju nasilje, te da postoje najmanje tri slučaja nasilja koja bi mogla eskalirati i završiti kao slučajevi femicida u Tuzli i Gradačcu. No, tužilaštvo ne reaguje.
U pripremi su disciplinske prijave protiv tužiteljki
Ovo nisu jedini pokazatelji neefikasnog rada. Na osnovu analize koju je radio Transparency International Okružno javno tužilaštvo Istočno Sarajevo za tri godine nije podiglo podiglo nijednu optužnicu u predmetima visoke korupcije.
(Ne)radom tužiteljki nezadovoljni su i vatrogasci iz Vlasenice. O nepostupanju po krivičnim prijavama koje su podnijeli protiv načelnika Opštine Vlasenica, predsjednika Skupštine opštine i drugih obavijestili su i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS).
Osim toga, pravni zastupnik vatrogasaca Din Tešić za SPIN Info kaže da su u pripremi i disciplinske prijave protiv tužiteljki OJT IS.
“Što se tiče krivičnih prijava koje su uložene, imamo očigledan nerad Tužilaštva“, rekao je advokat Tešić. Kako kaže, upravo zbog tog nerada, nije se mrdnulo sa mrtve tačke iako je u pitanju ozbiljan slučaj.
Din Tešić, ustupljena fotografija
Kako kaže advokat Tešić moguće je da je nadležna tužiteljica svojim neradom doprinijela da nastanu ova krivična djela, stoga razmatraju da li postoji osnov sumnje da se protiv postupajućeg tužioca podnese krivična prijava iz razloga što u ovako hitnom predmetu, gdje su građani Vlasenice svakodnevno ugroženi, još se ne donosi tužilačka odluka, a gašenje jedinice je i dovelo do toga da nepokretna osoba izgori u stanu.
Važi li zakon jednako za političke funkcionere potencijalne nasilnike?
O neradu institucija i pritiscima, između ostalog i od Okružnog javnog tužilaštva, za naš portal nedavno je svjedočila i Sanja Stanković, bivša supruga dugogodišnjeg funkcionera SNSD-a i aktuelnog ministra iz Istočnog Sarajeva Staše Košarca.
„Od kada sam prijavila nasilje u porodici, septembra 2020, najveće pritiske trpila sam sa adresa: Centar za socijalni rad Istočno Novo Sarajevo, Policijska stanica Istočno Sarajevo, Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu. Sve u dosluhu, odgovorno tvrdim, s ministrom Stašom Košarcem“.
Sanja Stanković
Ministar Košarac nije jedini visoki funkcioner kojem se na teret stavlja nasilje nad ženama. Svojevremeno je i etička komisija Skupštine Grada Istočno Sarajevo odlučivala o prijavi protiv aktuelnog gradonačelnika Ljubiše Ćosića, međutim, prijava je odbačena i čitav slučaj je, očigledno iz prevelikog straha građana, nemoći institucija kojim upravljaju političke strukture, zataškan. Apsurdno je da je u odbranu gradonačelnika stala tada jedina žena odbornica u skupštini Grada Aleksandra Damjanović. Iako ima naznaka da gradonačelnik ima veze sa slučajem nasilja nad ženama, gradonačelnik apsurdno daje podršku projektu “Istočno Sarajevo – grad bez nasilja” koji sprovodi Ženski interaktivni ruralni centar, uz podršku Razvojnog programa UN i EU.
