fbpx

Antroponoza - češće čovjek zarazi životinju, nego životinja čovjeka

Antroponoza - češće čovjek zarazi životinju, nego životinja čovjeka

Foto: Getty Images

Neke od najsmrtonosnijih bolesti koje su pogodile čovječanstvo potiču od patogena prenijetih sa životinja na ljude. Najnovija britanska naučna studija je pokazala da ljudi prenose skoro dvostruko više bolesti na životinje nego obrnuto.

Virus HIV-a prešao je sa šimpanze na čovjeka, a mnogi stručnjaci vjeruju da je virus koji je izazvao pandemiju kovida 19 potekao od slijepih miševa.

Kako se navodi u novoj studiji Londonskog instituta za genetiku u okviru koje je istraženo 12 miliona virusnih genoma, otkriveno je oko 3.000 virusa koji su prešli s jedne vrste na drugu, prenosi RTS.

Ustanovljeno je da ljudi češće prenose viruse životinjama, nego životinje ljudima.

U oko 79 odsto slučajeva evidentiran je virus koji prelazi sa jedne životinjske vrste na drugu.

Preostalih 21 odsto virusa vezuje se za ljude.

Antroponoza i zoonoza

Od toga, 64 odsto bile su transmisije sa čovjeka na životinju, poznate kao antroponoza, a 36 odsto bile su transmisije sa životinje na čovjeka, nazvane zoonoza.

Životinje pogođene antroponozom uključuju kućne ljubimce kao što su mačke i psi, pripitomljene životinje – svinje, konje i goveda, ptice – kokoške i patke, primate kao što su šimpanze, gorile i drekavci, i druge divlje životinje – rakune, crne čupave marmozete i afričkog miša mekog krzna.

Istraživanje Londonskog instituta za genetiku pokazalo je da je veća vjerovatnoća da će divlje životinje dobiti viruse od ljudi nego na neki drugi način.

Uticaj čovjeka na životnu sredinu je ogroman

„Istraživanje ukazuje da je naš uticaj na životnu sredinu i životinje oko nas - ogroman“, rekao je Sedrik Tan, doktorand na Koledžu u Londonu, vodeći autor studije koja je objavljena u časopisu Ekologija i evolucija.

Ljudi i životinje su domaćini nebrojenih mikroba koji mogu „preskočiti“ na drugu vrstu kroz bliski kontakt. Studija je proučavala prenos virusa koji uključuje sve grupe: sisare, ptice, gmizavce, vodozemce i ribe.

"Virusi mogu da skaču između različitih vrsta uključujući direktan kontakt sa zaraženim tečnostima, ili da ih ugrizu druge vrste. Međutim, prije nego što virus može da skoči na novog domaćina, on mora da posjeduje biološki alat, ili da stekne adaptacije specifične za domaćina, da uđe u ćelije nove vrste domaćina i iskoristi njegove resurse“, rekao je je Sedrik Tan.

Pandemije koje su ubile milione ljudi bile su prouzrokovane patogenima kao što su virusi, bakterije i gljive koje su prešle na ljude sa životinja. Zoonoza je bila primarna briga u pogledu opasnih zaraznih bolesti u nastajanju.

„Ogromna većina patogena koji cirkulišu kod ljudi dobijena je od životinja u nekom trenutku“, rekao je biolog i koautor studije Fransoa Balouk, direktor Instituta za genetiku Ju-Si-El-Eja.

„Trenutno najveća prijetnja je ptičji grip H5N1, koji kruži među divljim pticama. Glavni razlog zašto nedavni skokovi domaćina mogu biti tako razorni je to što populacija vrsta domaćina nema već postojeći imunitet na novu bolest“, dodao je Balouk.

Kuga

Crna smrt iz 14. vijeka kada je bakterijska bolest bubonska kuga ubila milione ljudi u Evropi, Aziji, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, prouzrokovana je bakterijom koja normalno cirkuliše među divljim glodarima.

„U nekim slučajevima, virus može da počne da cirkuliše, da izazove bolest, epidemiju, pandemiju ili čak postane endemski patogen. Male epidemije zoonoza su vjerovatno prilično česte, čak i ako propustimo ogromnu većinu njih", rekao je Fransoa Balouk, direktor Instituta za genetiku.