fbpx

Riblji fond Sredozemnog mora se dramatično smanjuje. Nedavna analiza pokazuje da se čak 93% procijenjenog ribljeg fonda pretjerano izlovljava, a neke su vrste na rubu održivosti. Osim toga, Sredozemno more je izgubilo i 34% ukupne populacije riba u posljednjih 50 godina.

riba4ž

Procjenjuje se da Sredozemno more nastanjuje od 10 000 do 12 000 morskih vrsta, ali ta je izvanredna biološka raznolikost u velikoj opasnosti zbog zagađenja, klimatskih promjena i pretjeranog izlova. Daljnje odgađanje djelovanja na zaštiti njegovog ekosustava može dovesti do nepovratnog kolapsa ključnih vrsta neophodnih za sektor ribarstva, upozorava se u istraživanju koje je objavio Zajednički istraživački centar (JRC) Europske komisije.

U 5o godina na Mediteranu izgubljeno 34 posto ukupne količine ribe

Znanstvenici koji su sudjelovali u istraživanju upozoravaju da postojeći “pritisak” Sredozemno more mogu gurnuti preko granice s koje više nema povratka. U istraživanju su analizirane promjene u Sredozemnom moru u proteklih 50 godina tijekom kojih je izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe (komercijalnih i nekomercijalnih vrsta). Najveći gubitci zabilježeni su u zapadnom Sredozemlju i u Jadranu (- 50%), dok je gubitak vrsta bio znatno manji u Jonskom moru (- 8%).

U istraživanju se navodi kako je glavna “pokretačka sila” iza tih promjena bila varijacija u primarnoj proizvodnji u mediteranskom bazenu. A primarna proizvodnja odnosi se na aktivnosti fotosinteze biljaka, pri čemu biljke koriste sunčevu svjetlost za sintetiziranje hranjive tvari iz ugljičnog dioksida i vode za stvaranje biomase fitoplanktona, koja čini osnovu hranidbenog lanca. Cijelo Sredozemno more okarakterizirano je kao ekosustav niske produktivnosti što ga čini posebno osjetljivim na različite utjecaje, ističe se u istraživanju.

– Te karakteristike čine Sredozemno more vrlo osjetljivim na utjecaje kao što su klimatske promjene, zagađenje i invazija stranih vrsta. Kada se riblji fond intenzivno lovi, on nema mogućnost da reprodukcijom održi populacijsku razinu, kaže Jann Martinsohn, voditelj istraživačke skupine u JRC-u.

Stoljeća iskorištavanja nisu bez posljedica

Istraživanje originalnog naziva “Historical changes of the Mediterranean Sea ecosystem: modelling the role and impact of primary productivity and fisheries changes over time”, provela je grupa znanstvenika: Chiara Piroddi, Marta Coll, Camino Liquete, Diego Macias, Krista Greer, Joe Buszowski, Jeroen Steenbeek, Roberto Danovaro i Villy Christensen. Oni ističu kako je Sredozemno more nakon stoljeća iskorištavanja sada pravi kandidat za konkretne i odlučne mjere kojima bi se zaustavio daljnji pad ribljih stokova te uspostavilo održivo korištenje morskih resursa.

” S ubrzanim povećanjem ljudskog utjecaja na Sredozemno more postoji veliki rizik da se cijeli ekosustav gurne preko granice s koje više nema povratka, a što u konačnici može imati ogromne posljedice ne samo za bioraznolikost mora nego i za gospodarske djelatnosti u budućnosti”, upozorava se u istraživanju.

I analiza provedena od strane europskog Odbora za ribarstvo (STECF), pokazala je kako se 93% od procijenjenog ribljeg fonda trenutno pretjerano izlovljava. Prema prošle godine objavljenim podacima od 23 procijenjena riblja fonda u Sredozemlju gotovo sve vrste pokazuju znakove prekomjernog izlova, a znanstvenici su kao najugroženiji istaknuli oslić, kojeg se izlovljava po stopi između četiri i dvanaest puta većoj od prirodnog prirasta.

No te podatke treba uzeti s rezervom jer se temelje na dostupnim podacima o izlovu pojedinih vrsta dok za dio njih pouzdanih podataka nema što samo znači da bi stanje ribljih stokova moglo biti i puno gore.

Upravo zbog boljeg praćenja ribljih stokova JRC je razvio  javnu bazu podataka kako bi se moglo pratiti stanje ribljeg fonda u Sredozemnom i Crnom moru. Podaci su dostupni kroz interaktivnu “on-line ploču” koja pokazuje procjene zaliha, stanja ribljih stokova, dinamiku prirodne populacije i sl. te količinu izlova pojedinih vrsta. A samo površnim pogledom na tu javnu bazu podataka vidljivo je kako je uz veliki broj ribljih vrsta upisano: OVEREXPLOITED, odnosno PREKOMJERNO IZLOVLJENO.

Održivo ribarstvo jedino rješenje

Zbog sve veće ugroženosti ribljeg fonda EU je prošle godine pokrenula i kampanju pod nazivom MedFish4Ever, pozivajući kako svi moramo preuzeti dio odgovornosti u očuvanju bioraznolikosti mora, opstanku ribljih vrsta i stvaranju održivog ribarstva.

Podsjećamo kako je prije nekoliko dana na Malti održana Ministarska konferencija o ribarstvu na Sredozemlju koju je organizirala Europska komisija. Na konferenciji su se okupili politički predstavnici sjeverne i južne obale Sredozemnog mora (Italije, Malte, Albanije, Turske, Maroka, Tunisa, Grčke, Slovenije, Francuske, Cipra, Crne Gore, Španjolske i Hrvatske) koji su potpisali maltešku deklaraciju koja obvezuje na desetogodišnji rad na očuvanju ribljih stokova na Sredozemlju te zaštiti ekološkog i gospodarskog bogatstva regije.

U tekstu Deklaracije (POVEZNICA) između ostalog stoji kako se zemlje potpisnice obvezuju da će najkasnije do 2020. godine donijeti i provoditi planove za ribarstvo koji će osigurati adekvatnu ravnotežu između morskih resursa i kapaciteta ribarske flote. Također se navodi i potreba za proširenjem zaštićenih morskih područja kao i područja zabrane ribolova s preporukom kako do 2020. godine treba zaštiti barem 10% Sredozemnog mora.

“Hrvatska odgovorno brine o očuvanju ribljeg fonda u Jadranskom moru. Naše iskustvo svakako može pomoći u postizanju dobrih rezultata na cijelom Sredozemlju. Ako mi nećemo politički stati iza zaštite budućnosti našeg mora i naših ribara za nekoliko desetljeća neće biti ribarstva na Sredozemlju. Prekomjerna eksploatacija svakog resursa dovela je do katastrofe, i povijest je to zabilježila”, izjavio je na Malti ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Hrvatska za očuvanje ribljeg fonda

No nije jasno kakav to dobar primjer pruža Hrvatska koja već godinama zanemaruje zaštitu najvažnijeg područja-Jabučke kotline kao najvećeg mrjestilišta i rastišta većine vrsta jadranskog podmorja, uključujući najvažnije komercijalne vrste: solić i škamp. Jabučka kotlina je također i jedno od glavnih ribolovnih područja u Jadranskom moru koju iskorištavaju i hrvatska te puno većim dijelom i talijanska koćarska flota.

Upravo zbog toga je Jabučka kotlina proteklih godina bila područje brojnih nacionalnih i međunarodnih istraživanja koja su pokazala kako se uslijed preintenzivne eksploatacije dogodio pad indeksa biomase gotovo svih gospodarski značajnih vrsta pa se već godinama traži poduzimanje restriktivnih mjera za regulaciju ribolova.

A restriktivne mjere su bile i uvedene 2o15., kada su hrvatska i talijanska strana dogovorile zabranu koćarenja u Jabučkoj kotlini na godinu dana odnosno do 25. srpnja 2016. No kako su rezultati znanstvenih istraživanja i tada pokazivali gotovo nepromijenjeno stanje u oporavku ribljeg fonda, Hrvatska je pokrenula inicijativu oko nastavka režima zabrane pa je ona produžena do 16. listopada 2016. No i znanstvenici i ribari složili su se kako je godina dana zabrane ribolova premalo da bi se riblji stokovi oporavili od višegodišnjeg pustošenja. Hrvatska je, podsjećamo, tražila odgodu izlova u Jabučkoj kotlini na tri godine, no dobila je na godinu dana. Kako je riječ o ‘europskom moru’, mjere upravljanja donosi Europska komisija, no s obzirom da u tom dijelu Jadrana ribare samo hrvatski i talijanski ribari, najbrži je način bio da se takva odluka dogovori bilateralno. No najbrži način nije se pokazao i najboljim.

Ostaje za vidjeti hoće li Deklaracija potpisana na Malti 30.ožujka, “oživotvoriti” zacrtane mjere dio kojih je planirano primijeniti već u naredne tri godine odnosno hoće li Hrvatska i dalje imati pasivnu ulogu ili će se aktivnije zalagati za zaštitu Jadrana i svog ribolovnog područja.

TRIS portal

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Juli 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4