fbpx

Prosvjedi klimatskih aktivista u Šarm el Šeiku

 Prosvjedi klimatskih aktivista u Šarm el Šeiku (foto Thaier al-Sudani/Reuters)

Konferencija o klimatskim promjenama COP27 započela je dramatičnim upozorenjima, no čini se da neće biti konačnog dogovora o financijskoj pomoći najteže pogođenim zemljama.

U egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeik 6. studenog započela je 27. konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP27), na kojoj će svjetski lideri ponovno voditi tegobne pregovore o mahom palijativnim mjerama za ublažavanje efekata globalnog zatopljenja. Prva dva dana bila su rezervirana za sastanke stotinjak šefova država, od kojih su neki bili zatvoreni za javnost. No na tim sastancima nisu bili kineski predsjednik Ši Đinping, ruski predsjednik Vladimir Putin i indijski premijer Narendra Modi, a oni neće prisustvovati ni ostatku konferencije. Samit je katastrofičnim govorom otvorio glavni tajnik UN-a António Guterres, poručivši okupljenima da se čovječanstvo u ovom trenutku nalazi "na autoputu za pakao", kao i da je ova dekada vrijeme kada će se rasplesti ishod borbe za planet na kojemu se može živjeti.

"Borimo se za opstanak i gubimo, a naš se planet ubrzano približava točki na kojoj klimatski kaos postaje nepovratan", rekao je Guterres i pozvao razvijene zemlje i one u razvoju da sklope "povijesni pakt", jer će njegov izostanak predstavljati "kolektivni pakt o samoubojstvu". Jedno od glavnih pitanja o kojima se raspravlja odnosi se na financijsku pomoć zemljama u razvoju koje su najgore pogođene klimatskim promjenama iako im najmanje doprinose. Te se države zalažu da se konačno realizira obećanje staro 13 godina o stvaranju 100 milijardi dolara vrijednog fonda za naknadu štete od ekstremnih vremenskih događaja. Iako je konferencija tek počela, već se pretpostavlja da ona neće rezultirati konačnim dogovorom o tom mehanizmu. Sva je prilika da će se umjesto toga nuditi točkasta rješenja, poput onoga koje je predložila Velika Britanija a koje će zemljama pogođenima katastrofama omogućiti dvogodišnju odgodu vraćanja kredita. Taj prijedlog predstavljen je kao pozitivan napredak, a slične "reforme" očekuju se i od međunarodnih financijskih institucija poput MMF-a, Svjetske banke i razvojnih banaka, no tu je ideju od razvijenih država zasad podržala samo Francuska.

Pitanje odšteta i prilično nejasan koncept "prilagodbe na klimatske promjene" postali su temeljni elementi narativa u raspravama o klimatskim promjenama, što pokazuje da ni političke elite ni stručna javnost više nisu u stanju pretvarati se da je globalno zatopljenje moguće zaustaviti na razini koja ne bi imala nepovratne posljedice. UN je izvijestio da svijet ubrzano hrli ka porastu temperature od najmanje 2,5 stupnja Celzijeva, unatoč tome što su se države Pariškim sporazumom 2015. godine obavezale da će poduzeti mjere da se taj porast zaustavi na 2, a po mogućnosti i 1,5 stupnja u odnosu na predindustrijsku razinu. Samit se odvija u kontekstu sve učestalijih ekstremnih događaja koji ugrožavaju egzistenciju milijuna ljudi diljem svijeta, poput nedavne poplave u Pakistanu i suše u istočnoj Africi. Na ovom drugom području najgora posljedica klimatskih promjena je glad, koja prema procjenama UN-a pogađa 37 milijuna ljudi u zemljama roga Afrike. Najgore je u Somaliji, koja se suočava sa sušom petu godinu za redom, što je dovelo do kolapsa poljoprivrede i posljedičnog internog raseljavanja i masovne gladi.

Samit se događa i u sjeni rata u Ukrajini iz kojega američke industrije fosilnih goriva mahnito nastoje profitirati, koristeći ekonomske sankcije protiv Rusije za plasiranje svojih prljavih energenata na tržišta koja su ranije bila ovisna o ruskima. Unatoč tome, na COP-ovima se, izuzev na marginama rezerviranima za klimatske aktiviste, srž problema nikada otvoreno ne locira u globalnom ekonomskom poretku, već se umjesto toga kapitalizam adresira šifrirano. Britanska humanitarna organizacija Oxfam tako je na samitu predstavila izvještaj koji pokazuje da 125 najbogatijih ljudi svijeta sa svojim ugljično intenzivnim biznisima proizvodi jednako emisija stakleničkih plinova kao i cijela Francuska sa svojih 67 milijuna stanovnika. Oxfam predlaže uvođenje poreza na investiranje u klimatski štetne industrije i oporezivanje imovine superbogataša, čime bi se namaknula sredstva za pomoć nerazvijenim zemljama. Kolike su šanse da taj prijedlog prođe možda najbolje može procijeniti marketinška agencija Hill + Knowlton Strategies koju je vlada Egipta angažirala za upravljanje odnosima s javnošću za vrijeme konferencije, iako su joj klijenti najveće kompanije za proizvodnju fosilnih goriva.

Piše: Tena Erceg/ Portal Novosti

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Novembar 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 1 2 3 4