fbpx

kola otpa dfoto wikipedia

Foto: Wikipedia

2021. godine Cola-Cola je već četvrtu godinu zaredom bila najveći svjetski zagađivač plastikom. Rezultati za 2022. godinu još se čekaju, ali će Coca-Cola vjerovatno i ove godine pobijediti. Coca-Cola svake godine proizvede 120 milijardi jednokratnih plastičnih boca. 99% plastike napravljeno je od fosilnih goriva. Coca-Cola je 2019. godine u oglašavanje i marketing uložila 4,24 milijarde američkih dolara, a u svoju ekološku inicijativu te godine – program čišćenja rijeka – samo 11 miliona američkih dolara. 

Piše: Sydney Allen

S engleskog prevela: M. Evtov

U nastupu ironije, Coca-Cola, najveći svjetski zagađivač plastikom, sponzorira COP27, najveću svjetsku godišnju ekološku konferenciju, koja se od 6. do 18. novembra održava u Sharm El Sheikhu, Egipat.

Nije da ovogodišnji samit COP27 ne pruža obilje materijala za kritiku, recimo zbog kršenja ljudskih prava i sloma civilnog društva u Egiptu. Ali čak je i tako Coca-Colino sponzorstvo nevjerovatno problematično i moglo bi ozbiljno unazaditi pokrete za zaštitu okoliša i protiv plastike.

Egipat je krajem septembra objavio sponzorski ugovor s Coca-Colom, a Coca-Cola odmah ugrabila priliku za pozitivni publicitet. Michael Goltzman, Coca-Colin globalni potpredsjednik za javnu politiku i održivost, rekao je: „Sistem Coca-Cole kroz partnerstvo s COPom27 podržava kolektivnu akciju protiv klimatskih promjena.“

Kontekst: 99% plastike napravljeno je od fosilnih goriva

Aktivisti se Coca-Colinom sponzorstvu s pravom suprotstavljaju, i otpor sve više raste.

Tako Greenpeace na Twitteru objavljuje: „Sramotno. Najveći zagađivač plastikom @CocaCola sponzorira COP27. 99% plastike napravljeno je od fosilnih goriva. Ovo partnerstvo podriva sam cilj događaja koji želi sponzorirati.” 
Organizacija civilnog društva Očistimo Keniju (Clean up Kenya) nazvala je ovaj potez „odvratnim“ naglasivši da se gotovo polovina plastičnih boca u otpadu Kenije može upratiti do Coca-Cole.

Nyombi Morris, ugandski klimatski aktivist i ambasador UNOCHA, rekao je za BBC: „Kad pregovorima o klimi dominiraju zagađivači, ne može biti dobrih rezultata. Kao aktivist iz Afrike brinem da će još više naših jezera opet napuniti plastikom.”

Stanovnici zemalja s niskim prihodima imaju debele razloge da bjesne na Coca-Colu.

Ova džinovska korporacija troši milijarde dolara plasirajući svoje proizvode u zemlje s niskim i srednjim prihodima, ali rijetko kad išta učini da im obezbijedi i odgovarajuću infrastrukturu za upravljanje nastalim otpadom.

A to je Indonezija, zemlja notorno preplavljena plastikom, iskusila iz prve ruke. Prema Nini van Toulon, osnivačici i direktorici Indonezijske platforme za otpad (Indonesian Waste Platform), tamo „i u najzabačenijim selima ima coca-cole i njihove flaširane vode. A tamošnje stanovništvo onda spaljuje plastiku. Kompanije se debelo potrude da svoje proizvode dobace i bogu iza nogu, ali ništa ne čine da plastičnu ambalažu odatle odnesu.”

Peticija change.org kojom se od UN-a traži da ukloni Coca-Colu kao sponzora kreirana je u oktobru i do sada prikupila preko 236.000 potpisa [u trenutku prevođenja već gotovo 300.000, op.prev.]. Organizatorica je uz peticiju objavila sljedeću izjavu:

„Bila sam delegatkinja na COPu26 u Glasgowu. Sve vrijeme sam očajavala – a ponekad i plakala od očaja. Gnusno je kako su se korporacije infiltrirale na tu konferenciju: zbor izvršnih direktora najvećih svjetskih zagađivača drsko lobira političare da bi zaštitili svoje interese i napumpali svoje profite, govoreći nam da Zemlju možemo spasiti ako kupujemo više njihovih proizvoda.”

I dalje:

„Konferencije COP trebale bi biti okupljanja državnih lidera angažovanih na pregovorima za hitno sprečavanje klimatskih promjena, a ne višemilionski vašar za korporativne zagađivače i njihove lobiste. UNFCCC odmah mora prestati primati korporativno sponzorstvo – počevši od odbijanja Coca-Cole kao sponzora COPa27.“

Ovo je školski primjer korporativne ekomanipulacije poznate kao greenwashing [zelena šminka ili zeleni marketing, op.ur.]: Coca-Cola ojačava reputaciju svoje robne marke i povezuje se s ekološkim pokretom – da bi izgledalo da je dio rješenja, a ne jedan od primarnih uzročnika problema.

A u stvarnosti je 2021. godine Cola-Cola već četvrtu godinu zaredom bila najveći svjetski zagađivač plastikom, kako pokazuje prošlogodišnji Izvještaj nevladine organizacije Oslobodimo se plastike (Break Free From Plastic) koja radi reviziju robnih marki.

Rezultati za 2022. godinu još se čekaju, ali će Coca-Cola vjerovatno i ove godine pobijediti.

Coca-Cola je 2019. godine priznala da godišnje koristi tri miliona metričkih tona plastične ambalaže. Usto svake godine proizvede 120 milijardi jednokratnih plastičnih boca.

Aktivista za zaštitu okoliša John Hocevar, direktor Kampanje za okeane (Greenpeace USA) kaže da ovo sponzorstvo „potkopava sam cilj događaja koji želi sponzorirati“. Dodajući da „Coca-Cola godišnje proizvede 120 milijardi jednokratnih plastičnih boca – a 99% plastike je napravljeno od fosilnih goriva, što pogoršava i klimatsku i krizu s plastikom.“

Coca-Colina marketinška ofanziva

Coca-Cola je u februaru ove godine obećala da će do 2030. godine smanjiti proizvodnju plastike za 25 posto. Nije, međutim, za to objavila nikakav konkretan plan i, kako stvari stoje, više je zanima zelena šminka nego pronalaženje stvarnih rješenja.

Break Free From Plastic u svom izvještaju za 2021. godinu navodi da je 2019. godine Coca-Cola u oglašavanje i marketing uložila 4,24 milijarde američkih dolara, a u svoju ekološku inicijativu te godine – program čišćenja rijeka – samo 11 miliona američkih dolara.

A i ta inicijativa zaudara na marketinški trik više nego što predstavlja istinsku posvećenost čišćenju zajednica pogođenih zagađenjem plastikom.

U Izvještaju stoji:

Najbolji način da Coca-Cola riješi problem svog plastičnog otiska jest da proizvodi manje plastike, a ne da je čisti kad se već nađe u okolišu. Najveći zagađivači plastikom, oni poput Coca-Cole, novac troše radije na zelenu šminku nego na redizajniranje pakovanja svojih proizvoda i sistema isporuke svojih proizvoda. Ne preduzimajući stvarne korake da problem riješe iz korijena, ovi korporativni zagađivači prebacuju teret na one koji su najmanje odgovorni za klimatsku i krizu s plastikom – naročito na mlade ljude, zajednice s niskim prihodima i zemlje globalnog Juga.“

I ostali dokazi potvrđuju nalaze iz ovog Izvještaja. Jedan istraživački izvještaj i snimak koji je procurio do The Intercepta otkrivaju da je Coca-Cola decenijama u SAD-u lobirala protiv politike kontrole plastike, po kojoj bi kompanije postale odgovorne za plastični otpad koji stvaraju.

Coca-Cola je bacala milione dolara boreći se protiv prijedloga zakona o reciklaži i svim se silama suprotstavljala svakoj vrsti odgovornosti. Spomenuti snimci inkriminiraju Coca-Colu i pružaju uvid u stravično funkcionisanje lobiranja u mega-korporativnoj sferi – drugim riječima, novac je moć, a moć uticaj.

​​​​​​Ako želimo napraviti ikakve trajne promjene u pogledu održivosti, ovaj sistem se mora promijeniti. Korporacije ne bi smjele biti u mogućnosti da kupuju amnestiranje od odgovornosti za emisije. Ako su klimatska predviđanja tačna, imamo (optimistički) oko devet godina da spriječimo klimatsku katastrofu.

Da bismo to uradili, korporativni zagađivači moraju radikalno transformisati svoje poslovne modele – ili ih mi kao građani trebamo transformisati umjesto njih, odbacujući kompanije kojima su ekološke obaveze samo korporativni marketinški alat.

IZVOR: GlobalVoices

rijecidjelo.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Novembar 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
31 1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 1 2 3 4