fbpx

1612990100.6706

Ljudi mijenjaju način na koji ocean zvuči, a to ima dubok utjecaj na morski život

Postoje brojne studije koje potvrđuju da buka izazvana ljudskim utjecajem šteti morskim sisavcima, no isto tako utječe i na ribe, beskralježnjake, morske ptice i gmazove

Nova studija pod nazivom „The soundscape of the Anthropocene ocean“ (Zvučna kulisa oceana u antropocenu), objavljena prošlog tjedna u časopisu Science, potvrđuje kako buka brodova, sonara, seizmičkih istraživanja i raznih ljudskih konstrukcija u morima može oštetiti sluh morskih životinja, promijeniti njihovo ponašanje i, u nekim slučajevima, ugroziti njihovu sposobnost preživljavanja.

„Kad govorimo o prijetnjama s kojima se suočavaju svjetski oceani, najčešće pomislimo na klimatske promjene, onečišćenje plastikom i prekomjerni ribolov“, rekao je Neil Hammerschlag, stručnjak za morsku ekologiju sa Sveučilišta u Miamiju. „Međutim, onečišćenje bukom predstavlja još jedan veliki problem kojim bismo se trebali više baviti.“

Zvuk je ključan za način na koji oceanske životinje međusobno komuniciraju i kreću se morima i oceanima pod čijom je površinom na dubini od desetak metra moguće otkriti kemijski signal koji dopire s udaljenosti od nekoliko stotina metara, navodi The New York Times. S druge strane, zvuk može prijeći udaljenost od tisuću kilometara, zbog čega su mnoga morska bića evoluirala kako bi ga otkrila i emitirala.

Međutim, pjevanje kitova i zvuci koraljnih grebena pridonose podvodnom zvučnom okruženju koje se značajno mijenja zbog ljudskih aktivnosti. Kako bi ih bolje razumjeli, istraživački tim sastavljen od 25 znanstvenika proučio je više od deset tisuća radova na tu temu.

F1.large

©  Xavier Pita/Kaust / Izvor: The soundscape of the Anthropocene ocean

U studiji se navodi kako su prekomjerni ribolov i gubitak staništa smanjili zvukove koje stvara ocean, što je za Associated Press potvrdio dr. Carlos Duarte, glavni autor i stručnjak za morsku ekologiju iz Centra za istraživanje Crvenog mora. Istraživanje je pokazalo kako i klimatska kriza mijenja zvukove iz geofizičkih izvora kao što su morski led i oluje.

Zatim, tu je buka koju stvara brodski promet, istraživanje fosilnih goriva pa čak i frekvencijski uređaji za odvraćanje morskih sisavaca. Brojni dokazi potvrđuju da navedeni izvori buke štete morskim sisavcima, no nekoliko studija potvrdilo je da utječu i na ribe, beskralježnjake, morske ptice i gmazove.

Drugi primjer je riba klaun (Amphiprion ocellaris) koja se oslanja na zvukove koji je vode natrag do koraljnih grebena, nakon što kao mlada riba prelazi iz površinskih voda u dublje dijelove u potrazi za vlasuljom s kojom živi u simbiotskoj zajednici. Međutim, buka koju uzrokuje čovjek sada može prikriti pucketanje rakova i zvukove riba, što neke od ovih riba zauvijek odnosi daleko od koraljnih grebena.

„Danas je vrlo teško čuti zvuk koraljnih grebena i u mnogim je slučajevima zauvijek nestao“, rekao je Duarte.

1576416113.6423

Iako je riječ o velikom problemu, dobra je vijest da se po tom pitanju ipak nešto može poduzeti. Primjerice, tim britanskih i australskih znanstvenika otkrio je inovativni način akustičnog obogaćivanja kojim se može pomoći oporavku koraljnih grebena oštećenih i ugroženih utjecajem ljudskog djelovanja i klimatske krize.

Također, ovom se studijom navodi kako se buka, odnosno njen izvor, ipak može riješiti identificiranjem mjesta ili aktivnosti koja je uzrokuje te tako ukloniti i poništiti njene štetne učinke.

„U teoriji, zvuk možete odmah smanjiti ili isključiti – taj problem ipak nije tako velik kao onečišćenje plastikom ili utjecaj klimatskih promjena, koje je daleko teže riješiti“, rekao je Francis Juanes, koautor studije i ekolog s kanadskog Sveučilišta Victoria.

Unatoč tome, buka se ne spominje u UN-ovom Sporazumu o svjetskim morima, odnosno Provedbenom sporazumu o zaštiti morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ) ili 14. cilju održivog razvoja koji je usmjeren na očuvanje vodenog svijeta, navodi The New York Times. Istraživači se stoga nadaju kako će njihov rad kreatore politika navesti na ozbiljan pristup problemu buke u oceanima te na provođenje već dostupnih rješenja.

„Trebali bismo usporiti i preusmjeriti brodska kretanja te izbjegavati osjetljiva područja“, zaključio je Steve Simpson, koautor studije i morski biolog sa Sveučilišta u Exeteru.

S.F. / Ekovjesnik

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 30.8%
Ne - 69.2%

Ukupno glasova: 13
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Da - 40%
Ne - 60%

Ukupno glasova: 5
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Državni nivo - 28.6%
Entitetski nivo - 0%
Lokalni nivo - 0%
Građani - 7.1%
Sve od navedenog - 64.3%

Ukupno glasova: 14
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Juli 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1