fbpx

InfografikaPale

Autor: Denis Čarkadžić

Nakon inicijalnog istraživanja potencijalnih lokacija divljih deponija u BiH, razlog naše posjete Opštini Pale bila je divlja deponija koja se duže vrijeme nalazila u najužem krugu bivšeg hotela “Panorama”. 

Međutim, dolaskom na tu lokaciju dočekalo nas je prijatno iznenađenje. Naime, kako smo kasnije utvrdili, krajem februara ove godine mladi SNSD-a Pale očistili su plato oko nekadašnjeg hotela, te kako se u izvještaju o tome navodi, tim gestom imali namjeru da pokažu društvenu odgovornost.

No, nažalost, ubrzo smo se uvjerili da ovo nije bila jedina divlja deponija na tom širem lokalitetu. Nakon šetnje makadamskim putem koji ide kroz predivnu crnogoričnu šumu, nekih 500 metara dalje na proplanku okruženom zelenilom naišli smo na gomile otpada svih vrsta. 

Gomile starog crijepa i drugog građevinskog otpada, komadi namještaja, istruhle stolarije, svežnjevi papira, plastične ambalaže, kante i papirni džakovi stajali su “razbacani” na površini od nekih cca 1000 kvadratnih metara.

Ono što se na prvi pogled dalo zaključiti je, iako količina otpada na koji smo naišli nije bila mala, da na deponiji nije bilo “friško” ostavljenog smeća što bi, ako je naš zaključak tačan, moglo navesti na zaključak da se “deponovanje” otpada na ovoj lokaciji iz nekog razloga već izvjesno vrijeme ne vrši.  

“Nestanak” divlje deponije kod hotela “Panorama” ide u prilog tvrdnjama naših sagovornika koji pored ostalog kažu da je situacija na području paljanske opštine, kad se radi o odnosu spram okoline, bolja nego ranije.

Tako stanovnik Pala, Mladen Lakić, iako smatra da je svijest građana vezano za ekologiju uopšte i pristup životnoj sredini na jako niskom nivou, kada je u pitanju njegova loklana zajednica kaže da je situacija mnogo bolja u odnosu na neke minule godine. 

“Ako imamo lijepa izletišta, mjesta do kojih možemo lako doći, a na njima vidimo toliko otpada koji nije biološki razgradiv, na prvom mjestu govorimo o plastičnim flašama, papirnim maramicama i ostalim “dekorima” koji možemo vidjeti na tim mjestima koja su nam jako blizu gradske jezgre, da se zaključiti da naša svijest jako niska”, tvrdji tako Lakić ali i skreće pažnju “da nas naš obrazovni sistem ne potiče na to da mi ekologiji poklanjamo dovoljno pažnje”.

U kontekstu situacije na području Opštine Pale, Lakić podsjeća da je, kako kaže, “prije desetak godina bilo teško pronaći neko mjesto koje je “zelena oaza” a koje je blizu središnjeg dijela grada ili centra a da nije bilo smeća”, te dodaje da je u posljednjih par godina napredak ipak učinjen:

“Čini mi se da se u proteklih par godina situacija donekle promijenila u smislu da vjerovatno komunalne službe aktivnije rade na tom odvozu smeća ili da je, eventualno, bar u određenim naseljima došlo do te promjene da ljudi svate da to ne mogu i ne trebaju raditi na takav način”. 

Sa druge strane, naš sagovornik konstatuje da na nekoliko izletišta koje su jako blizu centra Pala i danas nalazimo dosta smeća:

“To je opet, u prvom redu nekakvo, ja to zovem svakodnevno smeće, ambalaže od sokova, piva i slično, da tih primjera nažalost imamo još i previše i to je neka mlađa populacija kojoj stvarno treba objasniti zašto takve stvari ne mogu da rade ni sebi, a posljedično ni nama svima koji taj prostor dijelimo s njima.”

Po Lakićevom mišljenju, dvije stvari doprinijele bi poboljšanju situacije, ne samo na Palama već i u čitavoj BiH:

“To su visoke kazne za one koji ne koriste kante za smeće i ne razumiju čemu služe kontejneri, a sa druge strane možda bi trebalo vidjeti koliko zapravo komunalne službe mogu i kakve kapacitete imaju, da li tu postoji prostor da se radi više. Možda redovniji odvoz smeća, ili možda povećati broj kanti za smeće, kontejnera i slično. Mislim da su to dva pravca koja bi zapravo trebala ići povezano, u jednoj cjelini-visoke kazne i dostupnost mjesta za odlaganje otpada”, zaključuje naš prvi sagovornik.   

“Što se tiče uopšteno svijesti u BiH mislim da nije dovoljno razvijena ni kod mladih ni kod starih, a mislim da stariji treba da prenose, to jest da uče mlađe kako da čuvaju i čiste svoju okolinu” kaže naša druga sagovarnica, Mladenka Santrač koja živi i radi u Palama, dodajući i da bi trebalo i unaprijediti i obrazovni sistem te malo više posvetiti pažnje ekologiji i uređenju životne sredine. 

Slično kao i Lakić, i Santračeva smatra da je na Palama puno bolja situacija nego ranije, ali i podsjeća da još uvijek postoji dosta divljih deponija u njenoj lokalnoj zajednici ali da se one se polako ukljanjaju. 

“Sa druge strane dosta ima mladih organizacija koje su se aktivirale i koje su očistile dosta ovih divljih deponija tako da to svakako može poslužiti kao primjer narednim naraštajima i drugim mladim generacijama” naglašava naša sagovrnica, a kada su mjere za poboljšanje situacije u pitanju, nema dilemu:

“Kazne pod broj jedan. Ljudi da se kažnjavaju koji odlažu otpad tamo gdje ne treba da ga odlažu ali također treba raditi na tome da se u ljudima probudi jednostavno svijest da se smeće odlaže u kontejner tamo gdje treba da se odlaže a ne da bacamo smeće po izletištima ili u rijeke.”

Nakon što smo se i sami uvjerili da je jedna od divljih deponija na Palama uklonjena, te nakon što su nam naši sagovornici potvrdili da je situacija po pitanju odnosa spram okoline bolja nego ranije, ova priča donekle daje za pravo da se nadamo da stvari ipak mogu biti bolje.

No, to bolje, samo je jedan korak na putu ka budućnosti u kojoj neće biti potrebe za ovakvim pričama ni materijala za njih. Dugim riječima, budućnosti u kojoj će naš trenutni odnos spram okoline u kojoj živimo pripadati prošlosti.

 Izvor: deniscarkadzic.blogspot.com

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Životna sredina - Arhiv

Novembar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6