fbpx

svemir 960 pxb

Zašto svemir nije živopisan poput plavog dnevnog neba na Zemlji? Iznenađujuće, odgovor nema mnogo veze sa nedostatkom svjetlosti.

"Pomislili biste da, s obzirom da u našoj galaksiji postoje milijarde zvijezda, milijarde galaksija u univerzumu i drugi objekti, poput planeta koji odražavaju svjetlost – da kad noću pogledamo u nebo treba da bude izuzetno svijetlo. Ali umjesto toga, zapravo je zaista mrak", navodi student postdiplomskog studija astronomije i astrofizike na Kalifornijskom univerzitetu Tenli Hačinson-Smit.

Hačinson-Smit je objasnio da se ova kontradikcija, koja je u fizičkim i astronomskim krugovima poznata kao Olbersov paradoks, može objasniti teorijom prostorno-vremenskog širenja – idejom da "pošto se naš univerzum širi brže od brzine svjetlosti, svjetlost iz dalekih galaksija se možda isteže i pretvara u infracrvene talase, mikrotalase i radio-talase, koje naše ljudsko oko ne može da otkrije".

I zato što ih nije moguće vidjeti golim okom, čine se tamnim, prenosi B92.

Miranda Apfel, koja je apsolvent astronomije i astrofizike slaže se i dodaje: "Zvijezde daju svjetlost u svim bojama, čak i bojama koje nisu vidljive ljudskom oku, poput ultraljubičastog ili infracrvenog", rekla je za "Lajv sajens". "Kad bismo mogli da vidimo mikrotalase, sav prostor bi zablistao." Apfelova je rekla da je to zato što kosmička mikrotalasna pozadina – svjetlosna energija Velikog praska koju su rasejali protoni i elektroni tokom postanka ranog univerzuma – i dalje ispunjava sav prostor.

Još jedan razlog zbog kojeg se međuzvjezdani i međuplanetarni prostor čine mračnim je taj što je svemir gotovo savršen vakuum. Podsjetimo se da je Zemljino nebo plavo, jer molekuli koji čine atmosferu, uključujući azot i kiseonik, rasipaju puno talasnih dužina vidljive komponente svijetlo plave i ljubičaste talase od Sunca u svim pravcima, uključujući i pravac ka našim očima. Međutim, u nedostatku materije, svjetlost putuje pravolinijski od svog izvora do prijemnika. Budući da je svemir gotovo savršeni vakuum – što znači da ima izuzetno malo čestica – u prostoru između zvijezda i planeta praktično nema ničega što bi raspršilo svjetlost na naše oči. A kad svjetlost ne dopire do očiju, vidimo crno, navodi "Sputnik".

Uprkos tome, studija iz 2021. godine u časopisu "Astrofizikal džurnal" sugeriše da svemir možda nije tako crn kako su naučnici prvobitno mislili. Kroz NASA-inu misiju "Nju Horajzons" do Plutona i Kojperovog pojasa, istraživači su mogli da vide svemir bez miješanja svjetlosti sa Zemlje ili Sunca. Tim je pročistio slike snimljene svemirskom letelicom i oduzeo svu svjetlost poznatim zvijezdama, Mliječnom putu i mogućim galaksijama, kao i svu svjetlost koja je mogla procuriti iz čudesa kamere. Otkrili su da je pozadinsko svjetlo svemira i dalje bilo dvostruko svjetlije nego što se predviđalo.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 88.5%
Ne - 9.4%
Nije mi bitno - 1%

Ukupno glasova: 96
Glasanje u ovoj anketi je završeno
Da - 9.3%
Ne - 88.4%

Ukupno glasova: 43
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU