fbpx

cern

Grupa od 20-ak profesorica i profesora matematike i fizike iz svih krajeva Bosne i Hercegovine boravila je prošle sedmice u najvećoj laboratoriji na svijetu - ženevskom CERN-u.

Ivica znanja o prirodi naše stvarnosti bila im je nadohvat ruke, što nedvojbeno svjedoči da je posjeta malom gradu nauke bila jedna od najinspirativnijih u njihovim životima. Ovo je tek mali isječak velike priče koju je pratio portal Klix.ba.

CERN ili sjedište Evropskog vijeća za nuklearna istraživanja smješten je nedaleko od Ženeve na granici između Švicarske i Francuske. Njegova važnost proističe iz njegove historije, jer je upravo ovdje kreirana prva web stranica, a 2012. godine otkrivena je i "Božija čestica".

Naučnici u CERN-u danas provode desetine eksperimenata fokusirajući se na sitni svijet najmanjih poznatih čestica koje kreiraju našu stvarnost. Sudarajući ih pri velikim brzinama u akceleratoru dužine 27 kilometara, dobija se uvid u način na koji je naš svemir izgrađen.

Pored gotovo redovnog potvrđivanja već poznatih činjenica, naučnici na CERN-u sanjaju nova otkrića koja bi nadogradila ili opovrgnula postojeća, jer trenutno znanje, složit će se svi fizičari svijeta, nije potpuno.

Naprimjer, gravitacija i tamna materija ne mogu naći svoje mjesto u Standardnom modelu čestica, teoriji koja najbolje objašnjava sastav materije koja nas okružuje. To je veliki problem, ali ujedno i razlog postojanja CERN-a. U nastavku rada CERN-a i u njegovom širenju u budućnosti leži ključ za napredak shvatanja svemira, a time i napredak primijenjene tehnologije.

Koja je uloga naših naučnika i šta BiH ima sa CERN-om? Naša zemlja ima nemali broj lomova u funkcionisanju aparata koji zovemo država, a obrazovanje su kola koja prečesto ispaštaju zbog slabosti cijelog sistema. Mali budžeti, mrtvilo interesa i gotovo nepostojeća vizija kod onih koji donose odluke, bez obzira na nivo vlasti, najmlađe građane ove zemlje skupo koštaju. I skupo će koštati.

Ipak, postoje snage koje se odupiru, a Prvi bosanskohercegovački CERN-ov program za profesore, zvanični naziv prošlosedmične posjete, je veliki rezultat napornog rada i zalaganja.

Želju za promjenom i napretkom imaju pojedinci poput Senada Isakovića, asistenta na Odsjeku za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Kako Isaković kaže za portal Klix.ba, program je bio ispunjen predavanjima stručnjaka koji rade na CERN-u i mnogobrojnim obilascima laboratorija koje se tamo nalaze.

"Posebno izdvajam obilazak Kompaktnog mionskog solenoida (CMS) koji je jedan od dva najveća detektora koji se koriste za opća istraživanja elementarnih čestica. Posebno je bilo interesantno obići ovaj eksperiment, jer se on nalazi na oko 100 metara ispod površine, a moguće ga je posjetiti samo onda kada se na njemu ne vrše sudari, što se događa tek svakih nekoliko godina", objasnio je Isaković.

Također, zanimljivi događaji bili su odlazak u pravu Fabriku antimaterije, posjeta školskom laboratoriju gdje je obavljeno kreiranje malog detektora čestica te predavanja o fizici čestica i kosmologiji koju su vodili bh. fizičar Admir Greljo i kosmolog iz Srbije Marko Simonović.

Učesnicama i učesnicima su posljednjeg dana programa na maloj svečanosti uručeni certifikati Evropskog vijeća za nuklearna istraživanja.

Isaković je rekao da je program bio veoma kvalitetan i zanimljiv te da su profesorice i profesori mogli naučiti dosta toga novog u samoj fizici elementarnih čestica, a posebno o najnovijim istraživanjima koja se trenutno provode na CERN-u.

"Sjajno je bilo i to što su nas naučili kako takvoj vrsti fizike podučavati djecu u srednjim školama i uvrstiti je u nastavni proces. Upravo je način podučavanja iz ove vrste fizike u srednjim školama najznačajnije što su svi profesori, uključujući i mene, naučili na ovom putovanju.

Program je, kaže naš sagovornik, apsolutno ispunio očekivanja profesorica i profesora.

"To se moglo vidjeti po njihovim reakcijama tokom predavanja i posjeta istraživačkim centrima na CERN-u te po žalu na njihovim licima posljednji dan programa koji je govorio o tome koliko su tužni što se program završio i što se moralo krenuti nazad u BiH", rekao je Isaković.

Kako su učesnici programa rekli za portal Klix.ba na samom početku, profesorice i profesori će po povratku u BiH svojim đacima i studentima, zahvaljujući obilnom materijalu i prenesenom znanju, pokušati preslikati utiske koji će, nadaju se, izazvati novu ili pojačati već postojeću ljubav prema nauci.

Naredni program ove vrste se može očekivati već sljedeće godine kada je planirano da nova 24 profesora fizike posjete CERN.

Program ne bi bio moguć bez ANNT-a, odnosno Asocijacije za napredak nauke i tehnologije te finansijske pomoći koju su pružili Mistral Technologies, Konica Minolta poslovna rješenja BH, Dobojputevi dd, AtlantBH, Kamer commerce PJ Plus computers, Racional i MPS.

Podrška institucija BiH je ovaj put izostala, ali ostaje želja da naredne projekte ovog tipa podrže najznačajnije institucije naše domovine te se organizatori nadaju da će nositelji projekta u budućnosti biti nadležna ministarstva obrazovanja u zemlji.

www.klix.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU