fbpx

dopamin 620x330

Međunarodni tim stručnjaka Medicinskog Univerziteta u Beču na čelu sa naučnicima Centra za medicinsku fiziku i biomedicinsku tehniku, a u saradnji sa Univerzitetom Goldsmit iz Londona, otkrio je tajnu “aha” doživljaja. U ljudskom mozgu se prilikom rješavanja neke zagonetke aktivira unutrašnji dio mozga i ubrzano oslobađa supstanca koja popravlja raspoloženje – dopamin.

Naučnici su uspjeli da u donjem dijelu prednjeg mozga identifikuju centralni dio u kome nastaje “aha“ doživljaj – takozvani “nukleus akumbens“ (“Nucleus accumbens“).

“Ovaj dio mozga usko je povezan sa trenutkom prosvjetljenja, kao kada se na primjer riješi neki kreativni zadatak. Takav osjećaj sreće sličan je ekstazi. Uzmimo za primer Arhimeda koji je, došavši do matematičkog zaključka, istrčao iz kade i uzviknuo: Eureka!“, izjavio je Martin Tik iz Centra za medicinsku fiziku i biomedicinsku tehniku Medicinskog Univerziteta u Beču.

Profesor Centra za medicinsku fiziku, Kristijan Vindišberger, je dodao: “Budući da smo koristili najmoderniju funkcionalnu magnetnu rezonantnu tomografiju, mogli smo da pogledamo duboko u unutrašnjost mozga i da detaljno istražimo koji su areali mozga prilikom rješavanja zadataka aktivni.”

Rješavanjem datog problema i pojavom “aha“ doživljaja pojačano se aktivirao nukleus akumbens. Nukleus akumbens je deo dopaminergične mreže koja se aktivira prilikom osećanja sreće ili “nagrađivanja“.

Dopamin je zaslužan za komunikaciju između ove mreže i drugih dijelova mozga od kojih zavise važne funkcije kao što su emocije, pažnja ili procesi pamćenja.

“Rezultati našeg istraživanja pokazali su da je, pored aktiviranja areala mozga za pažnju, jezičku obradu i pamćenje, aktiviranje nukleus akumbensa naglo pojačano kada se rješavanje zagonetke podudari sa ‘aha’ doživljajem i sa trenutkom intenzivne sreće i olakšanja.“

Ova studija je izvršena na Medicinskom Univerzitetu u Beču nad 30 ispitanika. Oni su imali zadatak da rješe zahtjevne jezičke zagonetke, odnosno da pronađu riječ koja povezuje sva tri zadata pojma. Tako je u kombinaciji riječi “kuća“, “kora“ i “jabuka“ rješenje asocijacije glasilo “drvo“: “kuća na drvetu“, “kora drveta“ i “drvo jabuke“. U okviru ovog istraživanja ispitanici su obradili po 48 takvih zagonetki. Kada bi pronašli rješenje, stisnuli bi taster i opisali svoj “aha“ doživljaj.

Dopamin kao motor znatiželje i volje za učenjem

“Pokazali smo da dopamin ne služi samo kao neurotransmiter u okviru procesa zadovoljavanja gladi, žeđi ili seksualne želje. Štaviše, dopamin je neophodan za motivisan pristup prilikom rješavanja zahtjevnih problema, što se izražava u obliku znatiželje i volje za učenjem.“

“Naši rezultati ukazuju na usku povezanost dopamina, stanja sreće, uzbuđenja i kreativnosti. Osim toga, oni nam pokazuju procese u mozgu kojima se objašnjava zašto se rješenja koje se podudaraju sa ‘aha’ doživljajem lakše pamte od onih drugih i kako se skladištenje podataka u dugoročnom pamćenju njime olakšava i pojačava.

Zato ‘aha’ doživljaj nije samo jednostavan osećaj sreće ili olakšanja, već poseban oblik brzog prisjećanja, kombinovanja i konačnog procesa kodiranja. U budućim studijama želeli bismo da istražimo kako ljudima sa teškim psihijatrijskim oboljenjima može da se pomogne da postupkom moždane stimulacije kao što je transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) ponovo ožive takve trenutke.”, piše b92.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU