fbpx

Svjetska banka Twitter

Globalni rast se naglo usporava u svjetlu povećane inflacije, viših kamatnih stopa, smanjenih investicija i poremećaja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke Globalni ekonomski izgledi.

Zbog osjetljive ekonomske situacije, bilo koje novo negativno kretanje – kao što su inflacija veća od očekivane, naglo povećanje kamatnih stopa da bi se obuzdala inflacija, obnavljanje pandemije COVID-19 ili eskalacija geopolitičkih tenzija – moglo bi globalnu ekonomiju gurnuti u recesiju. To bi bio prvi put da se u razdoblju više od 80 godina u istoj deceniji javljaju dvije globalne recesije.

Projekcije ukazuju na rast globalne ekonomije od 1,7 posto u 2023. i 2,7 posto u 2024. Očekuje se da će naglo usporavanje rasta biti široko rasprostranjeno, pri čemu su prognoze za 2023. revidirane naniže za 95 posto naprednih ekonomija i skoro 70 posto tržišta u nastanku i ekonomija u razvoju.

Tokom naredne dvije godine se za tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju projektovan je prosječan rast dohotka po stanovniku od 2,8 posto – jedan cijeli procentni poen manje od prosjeka za period 2010-2019. Očekuje se da će tokom 2023-2024. rast dohotka po stanovniku u subsaharskoj Africi – u kojoj se nalazi oko 60 posto najsiromašnijih u svijetu – iznositi u prosjeku tek 1,2 posto, što predstavlja stopu koja bi mogla dovesti do povećanja, a ne smanjenja stope siromaštva.

Predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass je rekao da se kriza sa kojom se suočava razvoj intenzivira, kako se globalni izgledi za rast pogoršavaju.

– Tržišta u nastanku i zemlje u razvoju se suočavaju s višegodišnjim periodom sporog rasta uzrokovanog velikim opterećenjem dugom i slabim investicijama, obzirom da globalni kapital odvlače napredne ekonomije, koje se suočavaju s ekstremno visokom nivoima vladinog duga i rastućim kamatnim stopama. Slab rast i poslovne investicije će se nadovezati na već postojeća razorna pogoršanja na planu obrazovanja, zdravstva, siromaštva i infrastrukture, te sve veće potrebe uzrokovane klimatskim promjenama – dodao je Malpass.

U naprednim ekonomijama se projicira usporavanje rasta s 2,5 posto u 2022. na 0,5 posto u 2023. Usporavanja ovih razmjera su tokom prethodne dvije decenije nagovještavala globalnu recesiju. Za Sjedinjene Države se prognozira smanjenje rasta u 2023. na 0,5 posto, što je 1,9 procentnih poena manje od prethodnih prognoza i najslabiji rast izvan perioda službene recesije nakon 1970. U 2023. se u euro zoni očekuje rast od nula procenata, što predstavlja reviziju naniže od 1,9 procentnih poena. Rast u Kini u 2023. se projicira na 4,3 posto, što je 0,9 procentnih poena manje od prethodnih prognoza.

Isključujući Kinu, na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju se očekuje usporavanje rasta s 3,8 posto u 2022. na 2,7 posto u 2023., što odražava značajno slabiju vanjsku potražnju, na koju se nadovezuju visoka inflacija, devalvacija valuta, strožiji uslovi finansiranja i druge domaće otežavajuće okolnosti.

Do kraja 2024., nivoi BDP-a će na tržištima u nastanku i zemljama u razvoju biti približno šest posto niži od nivoa očekivanih prije pandemije. Iako se očekuje ublažavanje globalne inflacije, ona će ostati iznad pred-pandemijskih nivoa.

Taj izvještaj daje prvu sveobuhvatnu procjenu srednjoročnog izgleda za rast investicija na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju. U periodu 2022-2024., bruto investicije u tim ekonomijama će najvjerovatnije rasti oko 3,5 posto u prosjeku, što je manje od polovine stope koja je preovladavala u prethodne dvije decenije. Izvještaj navodi niz opcija za kreatore politike, kojima bi se mogao ubrzati rast investicija.

– Manji obim investicija uzrokuje ozbiljnu zabrinutost, obzirom da je u vezi sa slabom produktivnošću i trgovinom i smanjenjem sveukupnih ekonomskih izgleda. Bez snažnog i istrajnog rasta investicija, prosto je nemoguće ostvariti svrsishodan napredak na ostvarivanju širih razvojnih i klimatskih ciljeva – rekao je Ayhan Kose, direktor Grupe za izglede u Svjetskoj banci.

Dodao je da nacionalne politike za povećanje rasta investicija trebaju biti prilagođene prilikama u zemlji, ali uvijek trebaju počinjati s donošenjem okvira zdrave fiskalne i monetarne politike i provođenjem sveobuhvatnih reformi investicione klime.

Izvještaj razmatra i dilemu 37 malih država – zemlje čiji je broj stanovnika 1,5 miliona ili manje. Te su države bile snažnije pogođene recesijom uzrokovanom Covid-19 i mnogo su se slabije oporavile od ostalih ekonomija, dijelom zbog produženog poremećaja u turizmu. U 2020. je ekonomska aktivnost malih zemalja opala za više od 11 posto, što je sedam puta veći pad nego na tržištima u nastanku i zemljama u razvoju. Izvještaj pokazuje da male zemlje često pogađaju gubici uzrokovani katastrofama u iznosu od približno pet posto BDP-a godišnje. To predstavlja značajnu prepreku za ekonomski razvoj.

Kreatori politika u malim državama mogu poboljšati dugoročne izglede rasta jačanjem otpornosti na klimatske promjene, povećanjem efektivne ekonomske diversifikacije i unaprjeđenjem efikasnosti vlada. Izvještaj poziva globalnu zajednicu da pomogne malim državama održavanjem priliva službene pomoći za podršku prilagođavanju na klimatske promjene i za pomoć na obnavljanju održivosti duga, saopćeno je iz Svjetske banke.

Izvor: RTV Slon

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Ekonomija - Arhiv

Januar 2023
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5