fbpx

Ekonomija Pandemja

Pandemija je već ostavila dubok trag i možemo biti sigurni da će neke povijesne knjige u budućnosti 2020. godinu sažeto opisivati kao “godinu zaraze”. I većina se ostalih zaključaka izvlačiti iz ove aksiomatske premise: pobjednik američkih izbora, primjerice.

Piše: Željko Trkanjec

Nama, iako je situacija i dalje kolebljiva, nakon već gotovo dva mjeseca teške borbe protiv tog malog gada polagano postaje jasno da se naš život stubokom mijenja. A sve je vidljiviji i smjer. Upravo zato je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u svom nedavnom obraćanju javnosti rekao: "Ne želimo biti plašljivo i nepovjerljivo društvo. Možemo postati povjerljivije, brižnije i optimističnije društvo - možemo rasti od ove situacije." Papa Franjo je opet pokazao širinu zbog koje ga brojni u Katoličkoj crkvi ne vole: “Ovo nije vrijeme Božjega suda, nego naše prosudbe, vrijeme biranja i razlučivanja onoga što vrijedi, nasuprot onomu što prolazi; pozvani smo vratiti se onome što je bitno, što uspijeva izdržati svaku životnu kušnju, nije podvrgnuto prolaznom razaranju'.
A pragmatični europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton je bio lapidaran: “Svi ćemo trebati naučiti živjeti s virusom”.

Prateći sve ovo vrijeme trendove na globalnoj i lokalnoj razini, konzultirajući brojne medijske i stručne izvore usudio sam se definirati, rebus sic stantibus, gubitnike i dobitnike ove ozbiljne prekretnice u razvoju ljudskog roda.

Budući da nisam sklon kirurškom pristupu društvenim procesima, odlučio sam kao mjerilo iskoristiti nogometnu metodologiju. Pa ću tako izgledne pobjednike ove krize podijeliti u dvije skupine, s ocjenama 5 i 5+. Ova prva odgovara pobjedi kod kuće, a druga pobjedi u gostima. Binarnost je u pravilu slabije uporabljiva u društvenim znanostima (konačno, svijet ulazi u kvantno razdoblje) pa sam otvorio prostor i za - neriješeno, 0. I tu je skupina poraženih, u gostima (1) i kod kuće (-1).

Odlučio sam široko baciti mrežu (vrlo prikladna prispodoba za fetivog purgera koji ne voli plivati) te procijeniti trenutno stanje razvoja događaja u četiri velike skupine i niz podskupina. Među kojima će se neke teze i ponavljati. Što je dodatni pokazatelj trendova.

Dva su ključna zaključka većine sličnih projekata: moramo se pripremiti na novo normalno;
promjene koje nas čekaju nisu revolucionarne, u pravilu je riječ o procesima koji su već tekli, a kriza ih je katalizirala.
I, kako to već ide u ovo doba, otvaram prostor za komentare i kritike (pozitivne i negativne) na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.. Koje se nećemo skanjivati objaviti ako ih pošaljete pod punim imenom i prezimenom.

EKONOMIJA
Samodostatnost (5+):

Jasno, ne u smislu u kojem je bila zamišljena u bivšoj Jugoslaviji s idejom da sama proizvodi sve - što je dugo bila i ekonomska doktrina Indije. Nova ideja samodostatne države je da precizno odredi strateške proizvode za koje mora postojati lokalna proizvodnja. Zanemarujući profitabilnost jer je ova kriza pokazala da se u nuždi nije više pitalo za cijenu. Ovo je teren na kojem državama može pomoći regionalno udruživanje i planiranje, upravo onakvo kakvo nije postojalo u EU. Pa se mogu stvarati blokovi koji će uzajamno dijeliti stratešku proizvodnju.

Slobodno tržište (1):

Dogodilo se nešto nezamislivo: Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica Europske komisije (ista ona koja je prije godinu dana zaustavila spajanje Alstoma i Siemensa jer to šteti tržišnom nadmetanju), pozvala je zemlje članice da preuzmu udjele u svojim tvrtkama kako bi se oduprle mogućem kineskom preuzimanju. Sličnu je odluku već ranije donijela Njemačka, a slijedit će je i ostale. Slobodno tržište će se sasvim sigurno oporaviti, ali zbog kineskih giganata iza kojih stoji država ili im je otvoreni vlasnik, druge će države morati naći odgovor na to. Regulativa se ukazuje kao izgledno rješenje.

Globalizacija (0):

Mnogi već udaraju u talambase propasti globalizacije (na što sugerira i prva natuknica), ali globalizacija će preživjeti. Ona je naprosto aksiomatska pretpostavka tehnološki povezanog svijeta. Vrlo će vjerojatno nestati “Chimerica”, pojam skovan od riječi China i America koji je simbolizirao razdoblje “miroljubive koegzistencije” koja je dovela do međuovisnosti dviju najvećih ekonomija. Njihovo je razdvajanje počelo već trgovinskim ratom, a nova će faza globalizacije morati pronaći model funkcioniranja u okviru diverzifikacije. Japan je već objavio fond pomoći tvrtkama koje će svoju proizvodnju iz Kine vratiti u Japan ili preseliti u neku drugu zemlju, primarno azijsku. Inicijalno fond ima 2,3 milijarde dolara. Desinifikacija će biti još jedan od trendova. Svijet će biti razlomljeniji, ali globalna povezanost neće nestati.

Digitalizacija (5+):

Grana koja je jedan od možda najvećih dobitnika ove krize. Internet postaje nova agora, najgorljiviji protivnici mrežnog povezivanja postaju obožavatelji raznih platformi koje omogućavaju virtualne sastanke. Tehnologija je u velikoj mjeri spasila svijet u ovoj teškoj situaciji jer su brojne tvrtke uspjele svoje poslovanje u hipu prebaciti online. Vrata su još šire otvorena tehnološkom napretku.
Zaduživanje (5):

Europska komisija je na samom početku krize ublažila svoja pravila o javnom dugu. Iskustvo iz 2008. je poučilo većinu vlada da djeluju brzo, da realnom sektoru ponude pakete pomoći koji će im omogućiti da premoste ovo razdoblje. Odakle novac - tiskat ćemo ga, poručuju. Živimo u doba povijesno niskih kamatnih stopa, a središnje banke ga nude doslovce besplatno. Nisam dovoljno stručan da kažem kako sadašnja situacija ide na ruku Nove monetarne teorije, ali da će sve države iz ovog izaći zaduženije i da zbog toga nisu zabrinute više je nego jasno.

Opskrbni lanci (1):

U hanzeatskim lukama su se posljednjih dana pojavili brodovi iz Azije s robom većinu koje više nitko ne želi. Nova će globalizacija snažno utjecati na opskrbne lance koji će morati postati otporniji na vanjske utjecaje.

POLITIKA I GEOPOLITIKA
Država (5+):

Financijska kriza 2008. godine je za posljedicu imala napad na establishment, Donald Trump je izbore dobio na najavi da će “isušiti močvaru u Washingtonu” i uništiti “duboku državu”, strukture koje navodno onemogućavaju promjene. Republikanci sada zazivaju jaku državu. Podrška Angeli Merkel raste u nebo. Javnost je zadovoljna jer vidi da odgovorni ljudi drže krizu pod kontrolom, da čak i uspijevaju njome upravljati u određenom mjeri. Ali ne bilo kakva država već demokratska, koja i u krizi nudi sustave provjere i ravnoteže, koja ne prelama odluke kako se to svidi caru. I koja ne krije informacije od svoje javnosti. Otvoren prostor za novi društveni ugovor koji će podrezati krila radikalnim desničarima (i ljevičarima) jer je više nego jasno - vidi Trump u SAD-u - da bi pod njihovim vodstvom došlo do kraha.

Trump

 

Liberalni svjetski poredak (-1):

Provjereni izvori navode da je ovo prva kriza u kojoj se SAD nije konzultirao sa svojim saveznicima. I ne samo to: Trump je pokušao potajice kupiti njemačku tvrtku koja ima izgleda da proizvede cjepivo. Unutar EU su podignute barijere, zabranjen je izvoz iz jedne u drugu članicu. Zapad je pao na vrijednosti na kojoj se gradio: solidarnosti. Zavladala je sebičnost. Hobbesijanski svijet u kojem je civitas civitati lupus: država državi neprijatelj. Kaos koji su zamalo osvojili Kina i Rusija. Novi svjetski poredak i jest i nije multipolaran. Jest, jer ima nekoliko moćnih zemalja. Nije, jer se ti polovi ne žele (ili ne mogu) profilirati kao jednakomoćni.

Ušli smo u duboko fragmentirani pa stoga disfunkcionalni svjetski poredak.

Globalno vodstvo (-1):

Geopolitičar Ian Bremmer je još 2012. godine napisao knjigu o G-zero (G-0, aluzija na skupinu G-7 koja okuplja navodno najmoćnije svjetske sile) svijetu koja govori o tome da smo nakon krize 2008. godine ostali bez globalnog liderstva. Pax Americana je završio. SAD se povukao s globalne scene i ostavio iza sebe vacuum. Koji bi mnogi htjeli osvojiti, ali za to nemaju dovoljno snage. Što kreira tenzije koje svijet čine kolebljivim.
Nafta (-1):

U potpunosti je izgubila ulogu važnog aktera. Pogrešna ruska odluka da krene u cjenovni rat (odluka autoritarne države) dovela je proizvođače na rub egzistencije. I to ne samo američke, koji vade naftu iz škriljevca i imaju najskuplju proizvodnju. Ranije spomenuta samodostatnost ogledat će se i na energetskom planu. Europski zeleni plan upravo to ima za cilj: da svaka članica zadovoljava svoje potrebe iz obnovljivih izvora na svom ozemlju. Situacija je dijametralno suprotna nego 1970-ih: tada su proizvođači zatvorili pipu i izazvali krizu na Zapadu. Sada Zapad (ne samo zbog krize) sve manje treba naftu arapskih proizvođača. MENA (Srednji istok i Sjeverna Afrika) gubi ne geopolitičkoj važnosti. Potencijalni sukob Irana i Saudijske Arabije bio bi još jedan regionalni konflikt. Zbog kojeg treba brinuti Kina koja i dalje snažno ovisi o nafti iz Zaljeva.

Europska unija (1):

Apsolutni gubitnik na svakom planu. Čak je krahiralo i jedinstveno tržište. Članice su se ponašale kao da ne postoji Bruxelles, koji u znatnoj mjeri i nije postojao. Svađa oko paketa financijske pomoći i uzajamnosti duga (euroobveznice da ili ne) te solidarnosti postala je egzistencijalna kriza Unije. Koja nema odgovor na diktatorsko ponašanje Viktora Orbana. Bez dubinske promjene filozofije budućnost europske integracije, EU će ostati jedinstveno tržište. A onda se i Velika Britanija može vratiti.

Kina (-1):

Ovih se dana dogodilo nezamislivo: skupina ambasadora afričkih zemalja napisala je pismo kineskom ministru vanjskih poslova žaleći se da su njihovi građani zlostavljani. Da jača ksenofobija. Peking je te “objede” odbacio, ali sam taj čin pokazuje da je pukla pozlata na kineskoj vazi. Ovo je druga zaraza (SARS 2003. godine) kojoj je izvorište Kina, ovo je drugi put da je Kina varala i lagala globalnu javnost. Ovo je kriza koja je pokazala da unutar navodno stamene komunističke građevine ima ozbiljnih naprslina. Predsjednik Xi Jinping, koji stremi globalnom vodstvu, nestao je iz javnosti puna dva tjedna. Eruptiralo je i nezadovoljstvo javnosti, u Wuhanu i dalje (ondje su prije dvije godine izbili veliki prosvjedi nakon kojih je Partija morala ustuknuti). I onda panična operacija sanacije štete na međunarodnoj razini koja je samo u Srbiji polučila ozbiljniji uspjeh.

Ovakva Kina bi htjela, ali nije sposobna biti globalni lider. Ni u čemu.

Rusija (0):

I ovdje je autoritarna država i centraliziranje odlučivanja u rukama jednog pokazala sve svoje mane. No, Moskvi su na ruku išle okolnosti jer već šest godina živi pod sankcijama pa se i javnost navikla. Kriza je trajno stanje. Vladimir Putin je konačno bio prisiljen otkazati referendum o novom ustavu i sada se prezentira kao “brižni vođa”. Koji vodi zemlju i naciju kroz buru krize koju ranije nije priznavao (tako je bilo i s klimatskim promjenama). Ruskinje i Rusi su narod koji puno može trpjeti. Nije ipak isključeno da nakon krize još otvorenije kažu da nisu zadovoljni.
SAD (-1):

Znali smo da je Donald Trump narcisoidni ignorant. Ali njegovo ponašanje tijekom krize nadmašilo je sva očekivanja. Ako je postojao netko s kime se nije posvadio, to je napravio sada. Uključujući i sve veći broj Amerikanki i Amerikanaca. Ako iduće godine vlast i preuzme Joe Biden, jedan mandat mu neće biti dosta samo da pomiri SAD i Europu.

Putin

VOJSKA I GEOSTRATEGIJA
Klasične ugroze (-1):

Krajem ožujka američki su marinci objavili kako iz svog sastava izbacuju tenkove. Za njima nemaju više potrebe. Te desetaka tona teške metalne kutije prava su logistička noćna mora. Troše previše resursa i postaju dinosauri. Moderna strategija traži brzo pokretne jedinice. Zračnu podršku. Dobro poznavanje terena i slabosti protivnika (da, upravo ono o čemu je prije 2500 godina pisao Sun Tzu). Kinetički je rat između bilo koje od sila teško zamisliti. Preskup je. SAD je pričao o kineskoj raketi “ubojici nosača zrakoplova”, a Covid-19 je iz stroja izbacio cijeli nosač zrakoplova USS Theodore Roosevelt. U trenutku kad je drugi pacifički, USS Ronald Reagan, bio na remontu. I SAD je ostao bez potpore.

Vojske se moraju potpuno okrenuti kibernetičkim ugrozama, svim vrstama hibridnih akcija, asimetričnih oblika odvraćanja. Zaključak je pretjeran, namjerno: čelična krama više ne pobjeđuje u velikoj globalnoj strategiji. Ili da se vratimo Staljinu: nije bitno koliko tko ima divizija, već koliko je u skladu s tehnološkim procesima. Prilagoditi se strategiji platforme.

ekonomija2

Virus (5+):

Ne mislimo samo na ovaj korona, nego i na onaj kibernetički. Američka je vojska u svoje strategije već odavno uvela klimatske promjene kao ozbiljnu prijetnju, a onda je pod Trumpovim zapovjedništvom u fokus vraćen sukob globalnih sila. Geostrategija će se morati okrenuti zaštiti stanovništva čuvajući ga od prirodnih nepogoda. Cjelokupni društveni napor mora ići u tom smjeru.

Terorizam (5):

Islamska država je pozvala svoje sljedbenike da ne idu u akcije u Europi jer ondje vlada epidemija. Čak i organizacija koja svoje članove šalje u samoubilačke napade brine o svom ljudstvu. No, situacija nije dobra. Dok je zapadni svijet zabavljen brojem zaraženih, a državni sustavi, pa i oni sigurnosni, usredotočeni na borbu protiv virusa, stvoren je prazan prostor u koji su se uselile terorističke skupine. Koje su sve aktivnije u Sahelu, na Rogu Afrike, u Libiji, Iraku, Afganistanu. Gdje stvaraju čvrstu točku za kasnije širenje aktivnosti. Sve to u europskom susjedstvu.

DRUŠTVO I GLOBALNI TRENDOVI
Rad od kuće (5+):

Postaje “novo normalno”. Brojne su tvrtke ovih dana bile prisiljene učiniti taj presudni pomak prema omogućavanju rada na daljinu. I brojni sustavi funkcioniraju bez većih poteškoća. I sad malo futurizma. Tržište rada bi moglo u ne tako dalekoj budućnosti funkcionirati na sljedeći način: tvrtke na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj bazi traže operativce koji će im obaviti posao. Podaci o stručnosti gotovo svakog od nas već su dostupni na internetu i poslodavac bira tko mu je za koji posao najprimjereniji. U temelju ove ideje stoji Jedinstveni bazični dohodak koji jamči država. A slika je apsolutna zastrašujuća za sindikalne čelnike u Hrvatskoj.

Javni prijevoz (1):

Novo normalno značit će, ako i ne propisano, ali onda običajno utvrđenu socijalnu distanciju. Kako će se to provesti u, primjerice, zagrebačkom tramvaju ili splitskom autobus, otvoreno je pitanje. Ali nedvojbeno je da će određeni broj ljudi izbjegavati direktne kontakte. Recentno iskustvo iz New Yorka potvrđuje da ljudi propuštaju podzemnu ako je u njoj gužva. Ova tema predstavlja bitno veći problem nego što to na prvi pogled djeluje: javni je prijevoz trebao biti jedan od odgovora na smanjenje prometa u gradovima, a sada bi se moglo dogoditi upravo obrnuto. Što može izazvati još veće gužve. Zrakoplovi će morati u ekonomskoj klasi osigurati veći razmak između putnika, kao i vlakovi.

Masovni turizam (1):

Optimisti tvrde da će se sve vrlo brzo vratiti na staro. Zaboravljajući da staro više ne postoji. Ovih je dana Lufthansa zaustavila sve letove svoje niskobudžetne tvrtke Germanwings. Koja je imala brojne letove i u Hrvatsku. Turističke destinacije će nuditi brojne pogodnosti, ali izgledno je da će se izbjegavati gužve kakve su postojale primjerice u Firenzi. Konačno, protekle dvije godine velik je broj lokacija tvrdio da je pritisak turista prevelik. I da šteti održivosti. Zbog ograničenja koja će svakako ostati u glavama brojni će potražiti lokacije u svojoj blizini. Oporavak da, novi rast, teško.

Slobode (1):

U Kini već postoji aplikacija kojom svaki stanovnik potvrđuje da smije ući u trgovački centar. Južna Koreja planira uvesti elektronske narukvice za one koji krše pravila samoizolacije. EU je protiv takvih mjera, ali daje ustupak: uz demokratsku kontrolu. Ako dođe do novog vala zaraze Covidom-19 ove zime, prije nego što pronađemo cjepivo, malo će tko brinuti o ljudskim pravima. Podržat će se aplikacije koje će detektirati zaražene. Ili jamčiti da sam zdrav. Novo normalno.

Religija (1):

Tri se abrahamske religije baziraju na zajedništvu, na okupljanju pri jedinstvenoj molitvi. Ova je kriza pokazala da ne mora tako. Katolički i muslimanski religijski autoriteti su poručili da je i obiteljska zajednica dostatna, da blagosloviti uskrsni stol može i netko od ukućana, da se ne mora doći u džamiju na redovitu molitvu petkom. Da pogled u ekran televizora, kompjutora ili pametnog telefona vrijedi kao i boravak u bogomolji. U Zapadnom svijetu religije imaju problem s gubitkom praktičnih sljedbenika. Nedvojbeno će mnogi od njih sada s pravom reći: ako se za Uskrs moglo kod kuće, zašto ne i bilo koju drugu nedjelju. Plus pitanje socijalne distancije. Religijski obredi na daljinu.

Kriminal (5):

Izvješća policija diljem svijeta govore kako je snažno pao broj kriminalnih djela, tako snažno kao što počinje padati ekonomija. Što ne treba čuditi. Više je ljudi kod kuće i jasno je da kriminal opada. Ali, to je samo površinska slika. Kriminal je društvena djelatnost koja je izuzetno prilagodljiva, posebno onaj organizirani. Koji već sada vidi prilike koje se pružaju. Predviđa se da će zbog ekonomske krize oko pola milijarde ljudi pasti u siromaštvo. Što stvara izuzetan prostor za novačenje. "Kriminalci imaju novac, ne razbijaju si glavu birokracijom i znaju jako dobro na koja vrata pokucati, vrlo su brzi, efikasni i konkretni. Pripazite, to je utrka, ako stignu prije nas, prijeti nam kriminalna zaraza. U Napulju, ali i cijeloj Italiji", rekao je napuljski gradonačelnik Luigi de Magistris. Vrijedi i drugdje.

Javno zdravstvo (5+):

Stručnost je nakon gotovo desetljeća borbe s nadriliječnicima izvojevala pobjedu. Svijet sluša eksperte, njemačka kancelarka Angela Merkel svaku odluku donosi nakon što dobije znanstvene podatke (dobro, ona doktorica fizike). Tako radi i većina drugih odgovornih lidera. I zato ih javnost sluša. A javno zdravstvo će postati nova obrana: resor u kojem se više neće smjeti štedjeti. Bit će dovoljno da se pročuje da postoji problem s financiranjem bolnica pa da odleti ministar zdravstva, a vjerojatno i cijela vlada.

Sport (1):

Ova je važna društvena aktivnost i dalje u status nepoznate nepoznanice. Odgodili smo nogometno prvenstvo, Olimpijske igre, ali kako će se organizirati utakmice ako će se tražiti razmak između gledatelja? Ili će se i ovdje tehnologija pojaviti kao rješenje pa ćemo gledati natjecanja na ekranu. Dok košarkaši NBA igraju pred dvoranom u kojoj je nekih tisuću ljudi. Takav bi scenarij mogao dovesti do raspada sadašnjeg sustava profesionalnog sporta. Koji predstavlja vrlo unosan i ozbiljan biznis. I do nestanka astronomskih plaća precijenjenim sportašima.

Jutarnji.hr

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Ekonomija - Arhiv

Avgust 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6