fbpx

EU Parlament

Evropski parlament je usvojio izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje evropske perspektive te zemlje i traži provedbe reformi, ali i upozorava na pitanje izbornog zakona i štetne politike vodstva RS.

Izvještaj su zastupnici u Evropskom parlamentu usvojili s 479 glasova za, 81 protiv i 75 suzdržanih.

Izvještaj Paula Rangela ističe dvije glavne prepreke napretku BiH prema integraciji u EU: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika RS iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH.

U izvještaju se poziva na ujednačene izborne i ustavne reforme u skladu s načelima EU te odlukama međunarodnog i ustavnog suda, što uključuje jednakost triju konstitutivnih naroda i svih građana. Izražava se žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi izbornog zakona.

BiH je na raskrsnici
Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu EU sankcija Rusija i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju.

- Bosna i Hercegovina je na raskrsnici i sada je najvažnije da izađe iz slijepe ulice u koju su je doveli secesionizam čelništva RS i neuspjeh da se pregovorima riješi pitanje izbornih i ustavnih reformi - rekao je pučanin Majkl Galer (Michael Gahler) (EPP) u ime izvjestitelja.

Galer je pozvao EU da uvede sankcije za čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je, nakon što se u Briselu obvezao na provedbu reformi, "odletio u Sankt Peterburg na susret s Vladimirom Putinom i odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu".

Pozvao je na kompromis u izbornim i ustavnim reformama predloživši da "ako se s jedne strane izborni zakon mijenja u skladu sa željama hrvatskih građana, onda bi se s druge strane opseg prava veta u Domu naroda možda mogao svesti na najvažnije tačke".

Povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič napomenuo je kako je Bosni i Hercegovini 23. juna Evropsko vijeće poslalo jasnu poruku da će dobiti status kandidata za EU ako provede osnovne reforme u skladu s 14 prioriteta koje je utvrdila Evropska komisija, od poštivanja demokratskih normi, vladavine prava, temeljnih prava do reforme javne uprave.

- Sada se u oktobru trebaju provesti pošteni i slobodni izbori. Samo konkretnom provedbom reformi Bosna i Hercegovina će pokazati da zaslužuje status kandidata - rekao je zastupnicima Lenarčič.

Štetne politike u BiH, promašene u Briselu
Zastupnici u Evropskom parlamentu podržali su evropsku perspektivu BiH i vezanje statusa kandidata s provedbom reformi, ali i ukazivali na propuste Brisela. Više zastupnika upozorilo je na štetne politike Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom.

U ime kluba socijaldemokrata Dietmar Koster složio se da BiH treba dati status kandidata, ali je napomenuo da za to ona "treba provesti reforme protiv korupcije i osnažiti vladavinu prava" a njegov stranački kolega Andreas Šider (Schieder) dodao da BiH mora izvršiti preuzete obveze, no za to je "potrebna značajna promjena ponašanja političkih čelnika u BiH, posebno određenih entiteta", poručio je Šider.

Slovenski eurozastupnik Klemen Grošelj je u ime kluba liberala Renew ocijenio je da djelovanje EU-a u Bosni i Hercegovini "nije ni geopolitičko ni strateško", ali da je BiH bez obzira na sve probleme zaslužila status kandidata.

- Kao pijani se držimo 14 reformskih uslova koji su nastali u sasvim drugom političkom i prije svega sigurnosnom kontekstu - rekao je i ustvrdio da je neuspjeh BiH posljedica i nesposobnosti EU-a da djeluje jedinstveno.

- EU mora odlučno, uz jasan okvir uvjetovanja u metodologiji proširenja, prekinuti igre mačke i miša koje igramo s raznim domaćim političarima. Takve promjene neće se svidjeti mnogim domaćim političarima, ali ionako se njima predugo uzaludno bavimo - pozvao je Grošelj.

U ime kluba Zelenih Tineke Strik upozorila je da je ruska agresija na Ukrajinu "proces integracije učinila još žurnijim jer destabilizacija regiji ozbiljno prijeti".

- Dodik ne može govoriti da je za pristupanje EU-u i istovremeno podržavati Putina i pokušavati razbiti Bosnu. HDZ ne može uporno pokušavati da se zacementira etnička podjela diskriminatornim izbornim zakonom koji narušava načelo jedna osoba, jedan glas - rekla je.

Hrvatski zastupnici tražili poštivanje konstitutivnosti naroda
Hrvatski eurozastupnici u raspravi su pak isticali potrebu poštivanja konstitutivnosti triju naroda u BiH i ukazivali na neodrživost sadašnjeg izbornog zakona po kojemu predstavnika Hrvata u predsjedništvu BiH mogu birati i Bošnjaci.

Željana Zovko (HDZ/EPP) je u obraćanju u ime pučana rekla da "Evropski parlament treba promicati poštivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine te poticati ispravnu provedbu odluka Ustavnog suda BiH”.

Posebno je istaknula potrebu da se postigne napredak u izbornoj reformi.

Zovko i njene stranačke kolege su na konačnu verziju izvještaja o Bosni i Hercegovini priložili amandman koji se poziva na Strateški kompas, smjernicu vanjske i sigurnosne politike EU-a koja poziva na podršku suverenitetu, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, temeljenom na načelima jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, u skladu s Ustavom BiH.

HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak također je zatražila da se pristupi reformi Ustava i izbornog zakona, "kako bi se taj ključni preduslov koji često spominjemo mogao dovršiti za izbore u oktobru".

Također je istaknula da je za Hrvatsku "posebno važno" za BiH dobije status kandidata i zato što "u njoj živi pola miliona Hrvata".

- Stabilnost i dugoročni opstanak BiH mogu se postići samo reformom izbornog zakona kojom bi se osiguralo da i Hrvati mogu sami izabrati vlastite političke predstavnike - istaknuo je Tomislav Sokol, također HDZ-ov eurozastupnik.

"Usluga Beogradu i Kremlju"
Ladislav Ilčić iz Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) ocijenio je da " izvještaj ide u potpuno pogrešnom smjeru" i "pojačava problem umjesto da ga rješava".

- Jedino što može donijeti trajni mir za Bosnu i Hercegovinu je pravedan odnos među narodima - rekao je i postavio pitanje zastupnicima mogu li zamisliti da u Belgiji "Valonci biraju političke predstavnike Flamanaca kao što Bošnjaci biraju političke predstavnike Hrvata".

Nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić ustvrdio da je u BiH "najviše zakinut hrvatski narod" i problem BiH također pokušao približiti primjerom Belgije.

- Pretvaranje Bosne i Hercegovine u takozvanu građansku državu bez priznavanja nacionalnih entiteta, može, ali onda neka na Belgiji pokažemo taj primjer, neka se Valonci, Flamanci i Nijemci odreknu svojih prava i ja vjerujem da će Bosna i Hercegovina slijediti njihov primjer.

Stavove hrvatskih zastupnika podržali su zastupnici Evropskih konzervativaca i reformista Asita Kanko (Assita) i Angel Džambazki. Kanko je upozorila da će ustrajavanje na unitarnijoj BiH imati suprotan učinak, a Džambazki je ocijenio "da je ovaj izvještaj slab".

- Hrvatskoj zajednici u BiH nisu zagarantovana prava predstavljanja. (...) Da bi postojala stabilnost u Bosni i Hercegovini, hrvatska zajednica mora biti ravnopravno zastupljena, ravnopravno zaštićena. Sve ostalo je usluga Beogradu i Kremlju - rekao je bugarski konzervativac.

Avaz

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Avgust 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4