fbpx

Oslobodjenje Goran Simic

Kada sud utvrdi da neko krši Dejtonski sporazum, a protuustavno djelovanje je krivično djelo, moći ću za nekoga reći da to potkopava, kaže Šimić.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u obraćanju pred Vijećem sigurnosti UN-a, između ostalog, označio je SNSD kao glavnog krivca za aktivnosti koje su usmjerene protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, ističući da se vladajuća stranka u RS-u zalaže za razlaz države.

POTPISANA IZJAVA
Međutim, nisu SNSD i njegov predsjednik Milorad Dodik jedini koji potkopavaju mirovni sporazum, a kojima bi zbog takvog djelovanja moglo biti zabranjeno učešće na izborima. Takvu mogućnost nedavno je najavio Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, koji je rekao “da je potrebno da glavni tumač Dejtonskog sporazuma kaže da se taj i taj predsjednik stranke ponaša antidejtonski, suprotno potpisanoj izjavi da će poštivati Opšti mirovni sporazum u BiH, što je dovoljno da to CIK stavi na dnevni red”.

Međutim, profesor krivičnog prava Goran Šimić kaže za Oslobođenje da ne misli da će se to dogoditi.

- Vi živite u ovoj zemlji i recite mi kada se to dogodilo u zadnjih 20 godina? Nikad. I neće se nikad ni dogoditi, zato što u ovoj zemlji nikad neće biti bolje i zato što u ovoj zemlji žive ljudi koji neće da im bude bolje. Nadu imaju oni koji nemaju ništa pametnije u životu i ništa jače na šta bi se oslonili. Nada nije dovoljna, a onima koji upravljaju društvenim procesima u BiH savršeno odgovara ovo stanje. I jednima i drugima i trećima. Bosnu i Hercegovinu ne uništavaju dva nacionalizma, srpski i hrvatski. Uništavaju je tri nacionalizma, bošnjački, hrvatski i srpski. Bosanskog nema, jer da ima bosanskog nacionalizma, onda bi nam svima bilo bolje. Ništa se neće promijeniti i Schmidt ništa neće uraditi. Jer, da je htio uraditi, dosad je imao dovoljno povoda. Priče o tome da treba ukinuti zakone.... To vam je isto da dođete kod ljekara sa slomljenom rukom i on kaže, pa trebalo bi ovo operisati. Vi kažete pa hajde, operišite. A onda on kaže, joj, izvinite, ne bih ja baš, nekako danas nisam..., kaže prof. Šimić.

Pitanje za Schmidta je, nadalje kaže, zašto dosad nije ukinuo sporne zakone koje je donio RS?

- Jesu li protudejtonsko djelovanje - jesu. Je li ih označio kao takve u izvještaju Vijeća sigurnosti UN-a - jeste. Je li rekao da je glavni krivac lider SNSD-a - jeste. Pa što ga dosad nije smijenio i ukinuo zakone? Zašto visoki predstavnik koji uzima 25.000 eura mjesečno u BiH i ne radi ništa zadnju godinu ne radi što bi trebao raditi? Ako neće raditi, šta će nam visoki predstavnik? U ovakvom blatu možemo živjeti i bez njega. Praktično svaki političar u BiH potkopava Dejtonski mirovni sporazum. Ne radi se samo o Dodiku, već o cijelom sloju vodećih političara, ali ono o čemu mi govorimo je šta bi bilo kad bi bilo. A ne bi ništa bilo. Taj isti Schmidt, što ih ne smijeni? Nametnuli su Zakon o zabrani negiranja genocida i koga je smijenio zato što negira genocid? Nikoga. Što se mene tiče, kada neki sud utvrdi da neko krši Dejtonski mirovni sporazum, a mislim da je protuustavno djelovanje još krivično djelo, ja ću moći otvoreno za nekoga reći da krši Dejtonski mirovni sporazum i da potkopava to sve, naglašava Šimić.

U konačnici, jedini način da se zaustave antidejtonske aktivnosti je djelovanje visokog predstavnika. Ima li međunarodna zajednica moć da stane iza Schmidta u slučaju povlačenja bonskih ovlasti, pitali smo Bodu Webera, analitičara, politologa i saradnika Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina.

- Mislim da je Schmidtovo obraćanje napredak u insistiranju Zapada na vladavini prava. Kao prvo, vidjeli smo nedavno korištenje bonskih ovlasti u vezi sa suspendiranjem Zakona o nepokretnoj imovini RS-a, da u tom trenutku nije bilo čak ni pitanje da li međunarodna zajednica, a to se, prije svega, odnosi na Zapad, ima moć da stoji iza Schmidta, nego nije imala volju da stoji iza visokog predstavnika, da ispuni svoju funkciju. To se, prije svega, odnosilo na SAD, Veliku Britaniju i na institucije EU, jer su oni bili na krivom putu tokom pregovora o reformi Izbornog zakona koji je išao u pravcu udovoljavanja određenim interesima. Tu je bio sudar međunarodne zajednice u ispunjavanju funkcije visokog predstavnika i to se polako mijenja. To se vidjelo i u samoj činjenici da je Schmidt koristio bonske ovlasti i da su institucije EU, SAD-a i generalno Zapad stajali iza njegove odluke. Što se tiče političke volje, stajanja iza visokog predstavnika i podržavanja Dejtonskog sporazuma, čini se da ima pomaka, kaže Weber.

Ističe da je sada pitanje da li međunarodna zajednica i Zapad imaju instrumente i moć da brane njegovu poziciju.

- Zapadu ostaje na jednoj strani instrument sankcija i to onih država koje su van EU, SAD-a i Velike Britanije, a na drugoj strani imamo vojni alat Dejtonskog sporazuma - EUFOR. Sada je izvjestan veto Rusije u novembru, u Vijeću sigurnosti UN-a a u kontekstu produžetka mandata EUFOR-a, pa je potrebno da Zapad u okviru NATO-a planira jednu misiju koja će naslijediti EUFOR, upozorava Weber.

Oslobođenje

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Juli 2022
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31