fbpx

Atinaizbjeglicegrcka

Konvencija o statusu izbjeglica zahtijeva od država svijeta da ne kažnjavaju izbjeglice koje su ilegalno prešle njihove granice ako dolaze ‘direktno’ sa mjesta gdje su bile izložene prijetnji.

Sredinom 1951. godine Ujedinjeni narodi usvojili su Konvenciju o statusu izbjeglica, koja je stupila na snagu 1954. godine.

Općenito poznat kao Konvencija o izbjeglicama, međunarodni dokument je pružio niz smjernica u postupanju s ljudima koji bježe od progona.

Međutim, može li se nastaviti primjenjivati ista definicija na mnoge današnje prisilno raseljene osobe nakon 70 godina od usvajanja Konvencije?

Britanski list The Economist navodi u izvještaju da su razmjeri ljudskih gubitaka uzrokovanih Prvim i Drugim svjetskim ratom potaknuli vlade da donesu međunarodne zakone za zaštitu izbjeglica koje bježe sa područja sukoba.

Izbjeglice prvi put definirane prije 100 godina

No, stvari su se znatno promijenile u današnje vrijeme, što postavlja mnoga pitanja o tačnoj definiciji izbjeglica i zaštiti na koju imaju pravo prema međunarodnom pravu.

Karakteristike izbjeglice prvi put su definirane prije 100 godina.

Liga naroda je osnovala Visoku komisiju za izbjeglice 1921. godine, kako bi pomogla milionima ljudi koji su ostali bez državljanstva u Prvom svjetskom ratu.

Nakon Drugog svjetskog rata Evropa se suočila s još većom izbjegličkom krizom u odnosu na onu koju je doživjela u Prvom svjetskom ratu.

Član 14. Opće deklaracije o ljudskim pravima, koja je potpisana u UN-u 1948. godine, obavezivao je zemlje svijeta da štite izbjeglice, ali je Konvencija o izbjeglicama iz 1951. godine predstavila okvir te zaštite.

Prva verzija dokumenta bila je ograničena na osobe koje su postale izbjeglice zbog događaja u Evropi prije 1951. godine.

Godine 1967. je Protokol o statusu izbjeglica proširio zaštitu Konvencije na izbjeglice van evropskog kontinenta i produžio njenu valjanost i nakon 1951. godine.

Prošle godine u izbjeglištvu 26,4 miliona ljudi

Između 1975. i 1989. godine posrednički ratovi u doba Hladnog rata raselili su milione, a broj izbjeglica u svijetu povećao se za pet puta.

Broj se od tada nastavlja povećavati.

Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR), uspostavljen da prati pridržavaju li se države potpisnice Konvencije, procjenjuje da je broj izbjeglica u svijetu dostigao 26,4 miliona ljudi do kraja 2020. godine.

(Ovo uključuje 20,7 miliona osoba pod mandatom UNHCR-a i 5,7 miliona palestinskih izbjeglica.)

Osim ovog broja, oko 56 miliona ljudi bilo je prisiljeno na bijeg širom svijeta, među kojima su i milioni interno raseljenih osoba.

Konvencija UN-a definira izbjeglicu kao ”osobu koja se ne može ili ne želi vratiti u svoju zemlju porijekla zbog osnovanog straha da će biti proganjana zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političke orijentacije”.

Osnovni princip zaštite izbjeglica prema Konvenciji je ”zabrana prisilnog vraćanja”, odnosno zabrana vraćanja ljudi u zemlje u kojima se suočavaju sa ”stvarnom” prijetnjom progona.

Dokument, također, traži od država svijeta da ne kažnjavaju izbjeglice koje su ilegalno ušle preko njihovih granica, ako su stigle “direktno” sa mjesta gdje im je prijećeno.

Isključeni milioni koji bježe od prirodnih katastrofa

Konvencija, također, brani prava izbjeglica na rad, smještaj i obrazovanje u zemljama u koje su izbjegli.

Vremenom su sudovi u različitim zemljama svijeta proširili tumačenje Konvencije.

Neki su, naprimjer, prepoznali da je progon žena zbog njihovog spola razlog da budu priznate kao izbjeglice te da ilegalni ulazak u zemlju ne bi trebao spriječiti tražitelje azila da dobiju izbjeglički status čak i ako su prošli kroz treću zemlju.

Prava dodijeljena Konvencijom o izbjeglicama podržana su drugim ugovorima o ljudskim pravima, poput Konvencije UN-a protiv mučenja.

Međutim, mnogi ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove nisu obuhvaćeni odredbama Konvencije, naglašava The Economist.

Naprimjer, isključeni su milioni ljudi koji bježe od prirodnih katastrofa.

Budući da klimatske promjene prijete svim društvima bez izuzetka, neki stručnjaci tvrde da “migranti zbog klimatskih promjena” zaslužuju međunarodnu zaštitu, baš kao i druge izbjeglice.

Žestoke reakcije protiv nametnutih obaveza

No, ideja o proširenju definicije izbjeglica u ovoj mjeri nema veliku političku podršku na međunarodnom nivou, navodi The Economist.

Tokom proteklih nekoliko godina porast broja tražitelja azila u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama doveo je do žestoke reakcije protiv obaveza nametnutih Konvencijom o izbjeglicama.

Sedamdeset godina od usvajanja Konvencije broj izbjeglica u svijetu i dalje raste.

Mnogi od današnjih prisilno raseljenih ljudi bježe od opasnosti koje kreatori konvencije nisu mogli ni zamisliti prije 70 godina.

Izvor: Agencije

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Decembar 2021
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2