fbpx

minska polja

Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 965 kilometara kvadratnih ili 1,97 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Kroz operacije sistematskog izviđanja definirano je 8.525 sumnjivih mikrolokacija na kojima je procjenjuje se zaostalo oko 79.000 mina.

Ove informacije za Klix.ba su potvrđene iz Centra za uklanjanje mina u BIH (BHMAC)

Opća procjena utjecaja mina i kasetne municije u 129 gradova i općina u BiH je identifikovala 1.398 ugroženih zajednica. Mikrolokacije kontaminirane minama (ESZR) kasetnom municijom direktno utječu na sigurnost 517.238 stanovnika ili 13 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.

U poslijeratnom periodu od mina je stradalo 1.766 osoba, od čega je 617 poginulo.

Podaci govore da su prilikom humanitarnog deminiranja u BiH stradala 133 deminera, od čega je njih 53 poginuno.

U 2019. godini u BiH registrirane su dvije deminerske nesreće, u kojima su poginula dva deminera, četiri povrijeđena.

U našoj državi je u 2019. godini akreditovano 17 organizacija za protuminsko djelovanje i angažovano 1.200 osoba koje posjeduju akreditaciju za obavljanje poslova protuminskog djelovanja i ovlaštenje za rad.

Kako je u Hercegovini?

Na području Mostara je 25 godina poslije rata ostalo još nešto više od 24 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine. Samo na brdu Hum 661.712 kvadratnih metara je neočišćeno od mina.

Šef regionalnog ureda u Mostaru Ivica Brkić nam je pojasnio zbog čega brdo Hum koje je u centru Mostara nije deminirano u potpunosti te je najavio za narednu godinu okončanje i tog posla.

Hum na čekanju do 2021. godine

"Deminiranje je na početku bilo podijeljeno u tri kategorije. Uglavnom se finansiralo iz Fonda međunarodne zajednice koji je isključivo plaćao prvu kategoriju prioriteta, a to su kuće, okućnice i infrastruktura. Mi smo u tom projektu sve deminirali oko brda Hum, od Đikovine, Panjevine, Pothuma, Donje Mahale do Rodoča, što je graničilo s kućama i bilo opasno. Sve mine koje su postavljale zaraćene strane u čijim 'rukama' je bilo brdo Hum su uklonjene", kazao je Brkić.

Brkić je dalje naglasio da je od mina bitno očistiti jedan dio visoravni Huma. Dodao je da ne postoji podatak o minskim poljima na tom dijelu te da će se, shodno tome, deminiranje vršiti naredne godine.

"Prema planu za 2021. godinu deminirat će se brdo Hum i nadam se da ćemo sve završiti kako je planirano i da se ljudi konačno mogu slobodno kretati tim područjem", istakao je Brkić.

Prema njegovim riječima nema indicija o miniranosti tog područja, ali je, kako je naveo, neminovno veliki dio zaostalih mina uništen u požarima proteklih godina.

"Za vrijeme požara često su se čule i detonacije, ali u posljednje vrijeme primijećujem da one odavno nisu prijavljene. Ni od pastira nemamo prijava da su ovce koje pasu na Humu stradale od njih u posljednjoj deceniji", dodao je Brkić.

Međutim, vatrogasce i građane posebno zabrinjava 661.712 kvadratnih metara Huma koji nije očišćen od mina.

Bez obzira na navedeno, Brkić je istakao da se s deminiranjem može početi naredne godine zato što su deminerske ekipe konstantno pripravne na opasnim terenima.

"U velikoj mjeri smo angažovani na okolnim općinama u našoj zoni odgovornosti, prije svega Livno i Kupres, jer su to bila poprišta velikih vojnih djelovanja, kao i južni dio Ravno, Popovo Polje prema Crnogorskoj granici. Imamo još posla u Čapljini i općini Prozor-Rama", pojasnio je Brkić planove po kojima se provode aktivnosti čišćenja od mina iz prošlog rata.

Nestaju oznake koje ukazuju na opasnost od mina

Brkić je skrenuo pažnju na to da posebnu opasnost predstavlja nestajanje oznaka koje ukazuju na opasnost od mina u neočišćenim područjima.

"Postavljamo naše table s oznakama na sumnjivim površina i redovno ih obnavljamo, jer ih požari unište ili nestaju iz nekog drugog razloga. Ali nažalost ne možemo sve obnoviti, jer postoje pojedinci koji žele zaštititi vlastite interese, pa ih zbog toga i premiještaju", dodao je Brkić upozoravajući sve one koji to rade koliko su njihove aktivnosti opasne.

Brkić tvrdi da Centar za uklanjanje mina ima pod kontrolom 95 posto minskih područja i vodi brigu o obnavljanju oznaka koje su značajne kao sigurnosno upozorenje za eventualne prolaznike.

"Činjenica je da više od 10 godina nemamo žrtava od mina, koje su slučajno stradale, ne računajući osobe koje svjesno ili namjerno dođu u doticaj s minama", poručio je Brkić na kraju razgovora.

Prema podacima Centra za uklanjanje mina u zadnjih deset godina na području Mostara je kroz protuminske akcije obrađena površina od 1.915.648 kvadratnih metara, od čega je očišćena površina od 524.154 metara kvadratnih, doke je tehničko izviđanje izvršeno na površini od 1.391.494 kvadrata.

Navedeno je i to da je kroz sve protuminske akcije obrađeno 18.066.505 metara kvadratnih, a iz minski sumnjivih područja vraćena je površina od 16.150.857 kvadrata.

Pred deminerskim ekipama je prema trenutnom stanju još jako puno posla, dok sve površine sumnjive na mine ne budu očišćene kako na području Mostara, tako i Hercegovine, ali i cijele BiH.

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Da - 5.5%
Ne - 81.7%
Možda - 11%

Ukupno glasova: 109
Glasanje u ovoj anketi je završeno

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Oktobar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1