fbpx

b 200701058

Javni sektor na plate godišnje potroši više od 3,3 milijarde KM, ali iako "pojede" najviše, u ova krizna vremena jedino je plata u javnom sektoru sigurna i postojana. Sve najave političara o potrebi "stezanja kaiša" i smanjenju trošenja javnih sredstava na plate ostale su bez konkretne reakcije.

Naravno da smatram da svima treba smanjiti plate, kazao je još u martu, kad je ekonomski kolaps zbog pandemije tek bio na obzorju, federalni premijer Fadil Novalić.

"Ako treba početi od najviših zvaničnika, nemam problem s time. Neke odluke treba donijeti Parlament, neke Vlada FBiH. Plate treba smanjiti počev od mene", najavio je Fadil Novalić.

Ipak, rebalans budžeta nije donio smanjenje plata, a precizne analize tog dokumenta utvrdile su da se rezanje troškova radne snage prvenstveno na planirana zapošljavanja, a ne na one silne kadrove koji popunjavaju platne spiskove naših nebrojenih javnih institucija.

Dženan Kulović s Ekonomskog fakulteta u Zenici za naš portal kaže kako svaka stavka u strukturi javnih rashoda, koja se odnosi na finansiranje javne administracije, podliježe ozbiljnom preispitivanju razloga svog nastanka.

"Nažalost, nikad nismo sačinili analizu potrebnog nivoa i kvalifikacione strukture zaposlenih koji upravljaju državnom administracijom, što dovodi do toga da javni sektor postaje nefer konkurencija privatnom sektoru. Mnogi, zapravo, smatraju da se tamo radi manje nego u privatnom sektoru, što im je dodatni motiv da tragaju za takvim zaposlenjem. To stvara pritisak na javni sektor za novim radnim mjestima što se zapravo i dešava, pa on postaje glomazniji, a što, ionako nedovoljno uređenom privatnom sektoru postaje dodatno opterećenje", kaže on.

Sve to dovodi do toga da privatni poduzetnici nastoje što je moguće više izbjeći davanja državi, dodaje, a takvu poduzetničku akrobatiku najviše na kraju osjete zaposlenici koji primaju iznos minimalne plaće.

Birokratija djeluje po principu nekih svojih zakonitosti i širi se beskonačno prema načelu 'administracija rađa administraciju'. Nažalost, nama je Dejtonski sporazum nametnuo ovakvu preglomaznu birokratsku kompleksnost kao datost koja stvara veliki pritisak budžetu. Međutim, za preglomazan bosanskohercegovački administrativni aparat ne možemo kriviti vlast koliko god je voljeli ili ne, ali ih možemo kriviti zbog neefikasnosti tog aparata koji dodatno komplicira ionako složene administrativne procedure", smatra Kulović.

Možemo i obrnuti situaciju, nastavlja on, možda ovo nisu preveliki troškovi, nego je nizak nivo efikasnosti državne administracije.

"Međutim, prije provođenja detaljne analize samo možemo nagađati. Uporedimo li naše podatke s prosjekom razvijenih zemalja, možemo dobiti poprilično jasnu dijagnozu trenutnog stanja. Ukoliko, primjera radi, želimo dosegnuti prosječni nivo razvijenih zemalja, potrebno je da osmorica koji rade u privatnom, izdržavaju dvojicu u javnom sektoru, a ne obrnuto kakav slučaj imamo kod nas", zaključio je za Klix.ba Dženan Kulović.

klix.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Avgust 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31 1 2 3 4 5 6