fbpx

3poji

Potrošnja hrane iz uvoza je za nepunu deceniju sa 65 skočila na nevjerovatnih 92 odsto, što znači da su domaći proizvodi u ishrani građana BiH zastupljeni tek sporadično.

U najboljem slučaju, tokom godine pojedemo tek petinu hrane koja je proizvedena u BiH, dok ostale prehrambene namirnice na naše trpeze stižu iz zemalja okruženja, Evrope, pa čak i sa drugih kontinenata.

Ovo je jasan pokazatelj da domaća proizvodnja hrane tavori, taman toliko da se ne ugasi, dok uvoz iz godine u godinu drastično raste.

Podatak o uvozu čak 92 odsto hrane, alarm je, kako kažu naši sagovornici, da vlast mora energičnije da uvodi mjere zaštite domaće proizvodnje.

Podsjetimo, na zahtjev Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je ograničen uvoz pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa iz Turske.

Primjera radi, za šest mjeseci ove godine BiH je izvezla 1.200 tona pilećeg mesa i prerađevina od piletine u ukupnoj vrijednosti od 3,5 miliona KM, a uvezla četiri puta više, u vrijednosti od devet miliona KM.

Postavlja se pitanje da li na isti način možemo da zaštitimo domaće proizvode koji nemaju šansu pored uvoznih.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH objašnjavaju da su zaštitne mjere neophodne i za druge proizvode, u prvom redu za vodu i mlijeko, ali i za mnoge druge, koje možemo da proizvedemo u potrebnim količinama.

A BiH godišnje, uglavnom iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Italije, uveze vode u vrijednosti od oko 120 miliona, dok izvezemo nepunih 30 miliona KM.

BiH uvozi i značajne količine pekarskih proizvoda i hljeba, i to ne samo iz Evrope nego i iz, na primjer, Brazila i Argentine, te Irana, Jordana, Afganistana.

Takođe, lane smo izvezli mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednih 89 miliona, a uvezli 154 miliona KM.

Nemanja Vasić, predsjednik STK, objašnjava za Srpskainfo da Srbi i dalje uglavnom kupuju svoju, a Hrvati hrvatsku hranu, dok mi kupujemo strano.

– To znači da u BiH kampanje koje su zagovarale kupovini domaćih proizvoda, nisu urodile plodom. Dakle, neophodna nam je zaštita domaće proizvodnje drugačijeg tipa – naglašava Vasić.

Dodaje da brendovi država iz okruženja više nisu ono što su bili, dok su naši proizvodi dostigli zavidan kvalitet.

– Međutim, to građanima BiH, očigledno, ne znači puno. Zato i jesmo u poziciji da se naši proizvođači i prerađivači bore da opstanu. Između ostalog, treba usloviti tržne centre da moraju imati najmanje 50 odsto domaćih proizvoda u ponudi. Takođe, treba pojačati  kontrolu kvaliteta prerađevina iz uvoza, jer je neshvatljivo da, na primjer, 250 grama uvoznog purećeg nareska košta 85 pfeniga, dok nijedan drugi nije ispod 2,5 KM – naglašava Vasić.

Prema njegovim riječima, pomenuta mjera o ograničenju uvoza piletine iz Turske jeste dobra, ali nije strateška i dugoročna.

– Tri osnovne mjere podrške domaćoj proizvodnji su veći podsticaji, uvođenje prelevmana i jačanje svijesti građana da kupuju domaće. Kad je riječ o hrani, mi bismo mogli da proizvedemo sve što nam je potrebno, osim južnog voća. Takođe, u svim sporazumima piše da se, ako je domaća proizvodnja ugrožena, može uvesti neki vid zaštite. Pošto svojim proizvođačima ne možemo dati podsticaje koje daju u drugim državama, morali bismo bar da uvodimo zaštitne mjere. Ovako, siječemo granu na kojoj sjedimo – poručuje Vasić.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH više puta su ponovili da BiH godišnje uveze poljoprivrednih proizvoda i svega onoga što jeste hrana, skoro tri milijarde, a da izveze jednu milijardu maraka, te da se skoro 90 odsto domaće proizvodnje potroši u ovoj državi.

Eksplodirao uvoz mesa

Statistika pokazuje da je lane, u poređenju sa 2012. godinom, količina uvezenog mesa sa 33,9 miliona, otišla na 60,8 miliona kilograma ili za skoro 80 odsto.

Takođe, u 2012. je u BiH uvezeno 69,9 miliona kilograma povrća, a lane 95 miliona kilograma, dok je uvoz voća sa 138,3 miliona, povećan na 181,3 miliona kilograma.

U ovom periodu, vrijednost uvezenih proizvoda od žitarica i brašna je utrostručena, a uvoz proizvoda na bazi voća i povrća porastao je za skoro 50 odsto.

Uvesti sezonska ograničenja

U Privrednoj komori RS kažu da je poražavajuće to što većinu hrane uvozimo, a posebno onu za koju imamo kapacitet i koja je kvalitetna.

– Podatak da uvozimo preko 90 odsto hrane treba sve da nas zabrine i svako treba da da svoj doprinos jačanju domaće proizvodnje. Takođe, kod nas je otvoreno tržište, pa se dešava da nam stižu neispravni proizvodi iz uvoza. I iz tog razloga potrošači treba više da kupuju domaće, jer su sigurniji i kvalitetniji. A tako jačamo domaću privredu i društvo u cjelini, otvaramo nova radna mjesta, smanjujemo disbalans između uvoza i izvoza, zadržavamo novac ovde. Podsticajna sredstva treba više usmjeravati ka jačanju konkurentnosti naših proizvoda i na domaćem tržištu, jer domaći proizvođači teško mogu da se nose sa konkurencijom, koja ima veće podsticaje. Jedna od mjera je i sezonsko ograničenje uvoza voća i povrća. U suprotnom, naše će i dalje propadati, jer ne može cijenom da konkuriše onom iz uvoza – ističe portparol ove komore Vladimir Blagojević.

(Srpskainfo) 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Decembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5