fbpx

2dejton potpis

U protekle 23 godine međunarodna zajednica u liku visokog predstavnika donijela je na stotine odluka kojima je intervenisala u dejtonsko uređenje BiH, njene zakone, smjenjivala funkcionere, ali je opšta ocjena da ipak nije uspjela da napravi potpuno funkcionalnu državu.

Politički stavovi tri strane u BiH su jasni – Srbi i Hrvati bi željeli da vide leđa OHR, dok su Bošnjaci često za ostanak poluprotektorata. Slično političarima, i akademska zajednica je podijeljena kada ocjenjuje učinak visokog predastavnika i potrebu njegovog odlaska iz BiH.

– Odluke OHR u 95 odsto slučajeva su bile pogrešne i štetne za sve u BiH. Kroz različite pritiske pojedinih predstavnika međunarodne zajednice donošene su odluke protiv interesa Srpske i Srba, a neke od tih odluka dugoročno ne odgovaraju ni Federaciji BiH – ocjenjuje za Srpskainfo profesor Pravnog fakulteta Banjaluka Vitomir Popović.

On smatra da je bilo potrebno dopustiti da Dejtonski sporazum bude proveden u izvornom obliku, sa nadležnostima BiH i entiteta koje su tamo navedene, bez ikakvih nametanja i formiranja novih nadležnosti BiH.

– Pokazalo se da je to potpuni promašaj. To se nije moglo tretirati kao protektorat međunarodne zajednice, jer on nije bio zvanično uveden odlukom Generalne skupštine UN ili na neki drugi način. Kada pročitate Ešdauna ili Bilta vidite da su oni bili samostalni strijelci. Ništa ni Federacija nema od toga. Međutim, bošnjački političari često podržavaju odluke OHR zato što su one bile u funkciji unitarizacije BiH. Smatraju da će se ponovo upostaviti nekada bivša jugoslovenska republika i da će se kroz nju uspostaviti građanska država – jedan čovjek, jedan glas, da Srbi i Hrvati neće bito značajni pri donošenju odluka – zaključuje Popović.

Otpor Dejtonu

Politički analitičar Esad Bajtal smatra da međunarodna zajednica nije uradila posao koji joj je povjeren, a to je reintegracija BiH nakon ratnog krvoprolića.

– Naprotiv, dezintegracija zemlje napreduje zahvaljujući onima koji ne žele da razgovaraju sa OHR, niti sami žele da slijede slovo Dejtona. Imamo unutrašnji otpor Dejtonu, a da paradoks bude veći, najveći otpor pružaju isti oni koji se na njega stalno pozivaju – kaže Bajtal.

Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica u BiH je tu „samo da se šepuri, uzima dobre pare i da nam poručuje – dogovorite se“.

– Ako nisu mogli prije krvi da se dogovore, kako će se dogovoriti poslije krvi? Imperativno se nameće, sa stanovišta uloge koju međunarodna zajednica ovdje ima, da ovu zemlju dovedu u isto onakvo stanje u kakvom su njihove zemlje. Mislim na sistem vrijednosti, na demokratski sistem, na ljudska prava, pravu državu – kaže Bajtal za Srpskainfo.

Pravila igre

Politički analitičar Slavo Kukić smatra da ne treba bježati od pomoći sa strane ako domaći akteri u BiH nisu u stanju da se dogovore i ako su konflikti među njima takvi da bi ih ostavljanje samih sa sobom dovelo do još većih sukoba.

– Međutim, ne mislim da su nam drugi specijalno pomogli iz prostog razloga što u Dejtonu nisu utvrdili pravila igre koja su mogla da dovedu do drugačije BiH. Nisu eliminisali iz političke arene pojedince, grupe i političke filozofije koji su bili akteri međusobnog ubijanja i razaranja, nego su ih uzeli za partnere za izgradnju drugačije BiH. Logično je da su oni ka svojim ratnim ciljevima nastavili u drugim uslovima – kaže Kukić za Srpskainfo.

Ubijeđen je da svjetski centri moći nisu postupali prema obavezama koje su, kao garanti Dejona, uzeli na sebe. Umjesto toga, tvrdi Kukić, oni od 2005. funkcionišu kao medijatori koji štite svoj kapital investiran u BiH, dok su budućnost zemlje ostavili u drugom planu.

– Da su još deset godina nastavili agresivan nastup koji su imali do 2005. onda bi svi instrumenti koji su plod njihovog djelovanja u BiH, poput Suda i Tužilaštva, imali sasvim drugu funkciju. Ovako, zadržali su međunarodne sudije u Ustavnom sudu, ali su digli ruke od načina kako će se birati domaće sudije, tužioci. Na taj način su otvorili prostor da nam pravosudna vertikala vlasti ne bude nezavisna, nego punkt dominantnih političkih filozofija. Oni rade po njihovim nalozima. Ili, ako gledate način na koji funkcioniše CIK BiH, izvjesno je da to nije nikakvo nezavisno tijelo – zaključuje Kukić.

Intervencija u 8 oblasti

Svoje odluke od potpisivanja Dejtona OHR je podijelio u osam grupa: odluke visokog predstavnika o državnim simbolima i pitanjima na državnom nivou, odluke o ekonomiji, odluke o pravnoj reformi, o Federaciji i Mostaru, odluke o smjenama i suspenzijama, o medijima, o imovinskim zakonima i povratku izbjeglih i raseljenih, te odluke visokog predstavnika o pojedincima osumnjičenim za ratne zločine.

Skoro sve zakone koje je nametnuo visoki predstavnik potvrdili su domaći poslanici. Najviše smjena i suspenzija izrekao je bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun.

(Srpskainfo)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Novembar 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6