fbpx

594e7f52 e814 494f 8a6b 7a4c0a0a0a7e migranti more spasavanje 700x402

Broj osoba koje su zbog posljedica klimatskih promjena primorane tražiti azil u Evropi do kraja vijeka će se utrostručiti, prenosi portal The Independent.

Otkrili su to istraživači na Kolumbijskom univerzitetu u novom istraživanju objavljenom u časopisu Science. Prema njihovim predviđanjima, broj tražitelja azila u zemljama EU 2100. godine utrostručiće se u odnosu na početak milenijuma.
 
"Evropa je već podijeljena"

 
U jeku migrantske krize u Evropi 2015. godine, mnoštvo ljudi svoje domove napustilo je zbog klimatskih nepogoda poput suša. Globalno zagrijavanje znatno povećava opseg elementarnih nepogoda.
 
"Evropa je već podijeljena po pitanju broja izbjeglica koji može primiti", izjavio je autor istraživanja profesor ekonomije Volfram Šlenker.
 
Iako direktne posljedice globalnog zatopljenja najjače osjećaju "siromašnije zemlje u vrućim regijama", Evropa osjeća indirektne posljedice u vidu vala tražitelja azila.
 
Slenker i kolega Anuč Misirijan otkrili su da se izgledi da će se stanovništvo neke zemlje odlučiti na migraciju povećavaju kako temperature rastu i postaju nepogodne za uzgoj usjeva.
 
Zbog toga će najteže biti pogođene upravo zemlje koje već imaju vruću klimu.
 
660.000 novih izbjeglica godišnje
 
Istraživači su istražili na koji način vremenske varijacije u 103 zemlje "izvora", poput Bangladeša ili Eritreje, utiču na broj tražitelja azila u Evropi.
 
Između 2000. i 2014. godine iz tih zemalja u Evropu je godišnje pristizalo 351.000 zahtjeva za pružanje azila.
 
Istraživači su te podatke kombinovali s projekcijama budućeg globalnog zatopljenja kako bi procijenili promjene u dotoku imigranata do kraja vijeka.
 
U najboljem scenariju tzv. "sporog zagrijavanja", u kojem se predviđa da će se emisije stakleničkih plinova smanjiti, broj tražitelja azila podigao bi se za 28 odsto, što bi značilo dodatnih 98.000 zahtjeva za azil godišnje.
 
Prema najgorem scenariju, u Evropi će do kraja stoljeća azil svake godine tražiti 660.000 ljudi više nego do sada.
 
Pariški sporazum je odgovor na problem
 
"Klimatske promjene pogoršavaju postojeće društvene probleme i stvaraju nove", kazala je Emili Shakbur sa Univerziteta u Kembridžu.
 
Slenker naglašava da na migraciju ljudi utiču brojni faktori, no najnovije istraživanje dokazuje važnost strategija za kontrolisanje klimatskih promjena.
 
Nova analiza pokazuje da bi se pritisak novog vala tražitelja azila smanjio kada bi se zemlje svijeta obvezale na ograničavanje globalnog zagrijavanja na ispod 2 stepena Celzijuseva, kako i stoji u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.
 
"Moramo planirati i pripremiti se"
 
Mnoge evropske zemlje na negativan način su reagovale na pojačan dotok izbjeglica posljednjih nekoliko godina.
 
Zemlje poput Njemačke prihvatile su znatan broj azilanata, ali većina zemalja pokazala se nespremnima nositi s tako velikim brojem migranata.
 
Šlenker smatra da će novo istraživanje doprinijeti stvaranju "sistema ranog upozorenja", kako bi se zemlje stigle pripremiti za novi val doseljenika.
 
"Za kontrolisanje stalnog dotoka azilanata biće nam potrebne nove institucije i sistemi", smatra Solomon Hsiang s Kalifornijskog sveučilišta.
 
"Nedavno evropsko iskustvo dokazuje da i domaćini i izbjeglice plaćaju visoku cijenu radi naše nepripremljenosti. Moramo planirati i pripremiti se", kaže Hsiang.

(Vijesti.ba / Index)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Decembar 2019
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5