fbpx

2csr

Pojedini direktori centara za socijalni rad ne ispunjavaju ni formalne uslove propisane zakonom, dok njihovu suštinsku stručnost i senzibilnost niko ni ne provjerava.

O izboru direktora centara za socijani rad, koji odlučuju o sudbinama hiljada djece, siromašnih, osoba sa invaliditetom i drugih osetljivih kategorija, odlučuju skupštine opština i gradova. Tako na te pozicije dolaze isključivo oni koji imaju podršku vladajućih stranaka i sakupe dovoljno odborničkih “ruku”.

Kakav može biti rezultat takve računice, pokazuje i primjer Centra za socijalni rad Banjaluka, koji je za mandata direktorke Vere Sladojević, zbog niza skandala, mjesecima punio stupce crne hronike.

Budući direktori moraju po zakonu imati najmanje pet godina staža u struci i diplomu socijalnog radnika, pedagoga, sociologa, defektologa ili psihologa.

Provjera procedure

Branka Sladojević, pomoćnica ministra zdravlja RS, zadužena za oblast socijalne zaštite, kaže da ovo ministarstvo daje saglasnost na izbor direktora, ali da oni samo provjeravaju da li je ispoštovana procedura.

– Direktore biraju lokalne skupštine, a ministarsvo provjerava da li su ispunjeni formalni uslovi – pojašnjava Sladojevićeva.

Prema procjenama stručnjaka i aktivista NVO sektora, problem je što niko ne provjerava koliko su kandidati za direktora suštinski kompetentni i cijenjeni u svojoj profesiji, jer to nije “ničija nadležnost”. Uz to, već godinama, oko deset odsto rukovodilaca centara nema čak ni formalnu saglasnost ministarstva.

Najčešće se na funkciji održavaju tako što se nekoliko puta za redom biraju na poziciju vršioca dužnosti ili tako što lokalna skupština ne traži saglasnost. Sladojevićeva tvrdi da se to možda “dešavalo ranijih godina”, ali da je takva praksa iskorijenjena.

– Danas, koliko je meni poznato, samo u Centru za socijalni rad u Tesliću direktor nema našu saglasnost – kaže Sladojevićeva.

Presudan uticaj politike

Predsjednik Saveza udruženja stručnih radnika socijalne djelatnosti RS Srđan Baralić ne spori da je uticaj politike u izboru rukovodilaca Centara za socijalni rad presudan, ali dodaje da je takva je situacija i u drugim oblastima u društvu, te da socijalni randici nisu nikakav izuzetak.

– Danas je situacija ipak bolja nego pre 2012, jer su novim Zakonom precizirani uslovi koje rukovodioci moraju ispunjavati – kaže Baralić.

Kako je u manjim mjestima

Dr Ljubo Lepir, docent na predmetu socijalna zaštita na banjalučkom Fakultetu političkih nauka i bivši pomoćnik ministra u ovoj oblasti, ne slaže se sa ovakvom ocjenom. Tvrdi da su izmjene zakona iz prošle godine, kojima je dopušteno da i ekonomisti, odnosno menadžeri mogu biti direktori CSR, situaciju učinile katastrofalnom.

– Pogotovo je to problem u manjim mjestima, gdje je direktor Centra ujedno i član stručnog tima. Zamislite kako izgleda kad vam menadžer procjenjuje, na primjer, roditeljske kompetencije. To bi bilo isto kao kad bi lekarske dijagnoze potpisivali šumari ili socijalni radnici – kaže Lepir.

Oko 200 stručnjaka iz oblasti socijalne zaštite okupilo se juče na regionalnoj konferenciji u Banjaluci, ali pitanje koliko politika utiče na urušavanje njihove profesije nisu “raspakivali”.

Ombudsman: Bolje je da ćutim!

Ombudsman za ljudska prava BiH Ljubinko Mitrović istakao je da su kršenja ljudskih prava u BiH uglavnom povezana sa oblastima koja su u nadležnosti centara za socijalni rad.

Podvukao je da su naročito ugroženi ekstremno siromašni i osobe sa teškoćama koji žive u ustanovama.

– Nedavno smo obišli sve ustanove u BiH za smještaj tih lica. Ne smijem ni reći kakavo je tamo stanje, bolje je da ćutim – kaže Mitrović i najavio da će istitucija ombudsmana uskoro objaviti izvještaj o ovoj temi.

(EuroBlic)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Maj 2020
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
27 28 29 30 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31