fbpx

spy game

 

Nije kako ti igraš igru, nego kako igra igra tebe.

Piše: Muhamed Kovačević

Na radaru službe

Brilijantna priča Mihaela Frost Beknera (Michael Frost Beckner), vodi nas u središte američke Centralne Informativne Agencije (CIA), i to u periodu prvog značajnijeg potpisivanja sporazuma o saradnji između Amerike i Kine početkom 90 – tih godina proteklog stoljeća. Naizgled dramatičan početak, gdje nam je u kadru agent veteran Nathan Mur , kojeg glumi niko drugi nego legendarni Robert Redford, koji preko svog ličnog prijatelja, inače američkog ambasadora u Kini, saznaje da je njegov stari poznanik Tom Bišop (Bishop), uhapšen u Kini, pokušavajući da oslobodi iz kineskog zatvora svoju djevojku Elizabet Hadli (Elizabeth Hadly) koju glumi Chatarine McCormack. Uvod filma je tempiran na način, da se radnja mora završiti za 24 sata, tačno onoliko vremena koliko je preostalo agentu Muru do konačnog odlaska u penziju. Taj simbolički detalj, reditelj Toni Skot (Tony Scott) nam posebno naglašava, scenom isteka propusne kartice i napomene obezbjeđenja da je agentu Muru poseljdni dan u zgradi. I igra može da počne. A osnova igre jeste manipulacija agenta Mura, koji na odboru za sigurnost, kojeg je agencija sazvala u namjeri kako da se postavi prema ovoj delikatnoj situaciji, kreće da priča svoju priču. Priča se naravno odnosi na vrbovanje agenta Bišopa u službu, i vodi nas u Vijetnam, gdje kao dobrovoljac i pripadnik američke vojske, ali i kao izuzetan strijelac, tadašnji vojnik Bišof zapada za oko agentu Muru, koji koristi njegove vještine za samostalnu vansistemsku likvidaciju lokalnog uticajnog vijetnamskog komadanta. Ovaj slučaj je jedan od pokazatelja, kako je američka služba koristila svoj uticaj, i rješavala stvari u ratom zatočenim zonama, gdje se ciljevi vrlo često određuju na terenu, bez poznate piramide komadnog lanca.

Obuka i putovanje svijetom

Nakon primarnog uočavanja, slijedi proces potpunog preuzimanja, gdje nam se pokazuje kako služba, svojim specijalnim metodama dovodi kandidata u svršen čin, odnosno „tjera“ ga da samostalno donese odluku koja je već odavno planirana za njega. Ta odluka kojom Bišop želi da pristupi službi i da sarađuje sa Murom, dešava se u Zapadnoj Njemačkoj, gdje počinje i obuka Toma Bišopa, koji nas kroz par kratkih ali jasnih scena uvodi u svijet manipulacije, kojem se služe obavještajne službe kako bi izvukli neophodne podatke. Taj proces manipulacije se efikasno odvija i preko mass medija, što nam se također u filmu pokazuje kao sredstvo iznuđivanja odluka, koje se također podrazumjevaju. Ipak glavna sekvenca filma i glavna poenta filma se dešava upravo tu, kada nakon provaljene akcije u pokušaju spašavanja Njemačkog naučnika, na vrhu jednog Berlinskog hotela, agent Bišop uči pojam „veće slike“ u kojem život pojedinca ne znači ama baš ništa, čak i ako se radi o pripadniku službe, jer bez obzira na sve, ako agent omaši i „padne“ u svojoj akciji, pada sam, nadležni i služba ga neće izvući!

Zaplet filma se dešava u Libanonu. Tom prelijepom mjestu na mediteranskoj obali, gdje sredinom i krajem 80-tih godina prošlog vijeka na scenu stupaju sektaški ratovi, ali i ratovi protiv Izraela. Naravno gdje je rat tu je i CIA, a sada se priča fokusira na radikalnog islamskog ekstremistu, za kojeg je postojala sumnja da finansira pripadnike privatne vojske, koja ugrožava američke interese na tom području. Scenariji sličan onom Vijetnamskom, ali sa bitnom razlikom, jer nam se daje uvid pripreme likvidacije nepoželjnog subjekta, gdje su detalji postavljeni na način da spoznajemo cjelokupnu mrežu operacije, kreiranu od lokalnih pomoćnika, pa preko lažnog ili što bi rekli prikrivenog zadatka, koji se obično ogleda u naizgled bezlazenom pozivu ratnog fotoreportera. Ovdje nam se također daje na uvid i intimnost suradnika službe, gdje agent Bišop otkriva nadležnom agentu Muru, da je saznao njegove lične podatke, i odlučio ga častiti za rođendan posebnim poklonom – flašom skoča, koje je osnovno piće agenta Mura. Ipak dobavljanje alkohola u takvim okolnostima je pravo umijeće, tako da je agent Bišop tu operaciju nazvao „izlazak na večeru“. Upravo taj naziv će biti glavni simbol za cijeli film.

Konačni zaplet se događa kada u samom jeku operacije agent Bišop upoznaje aktivisticu Elizabet Hadli, i počinje ostvarivati romantičnu vezu sa njom, potpuno zanemarujući stroge službene procedure provjere kontakta. To donekle ispravlja agent Mur, koji nakon uspješne akcije uklanjanja islamskog ekstremiste, nezadovoljan odlukom agenta Bišopa da prekine dotadašnju saradnju, pokreće samostalno proces uklanjanja aktivistice Hadli iz Bišopovog života, predavajući je kinezima kao kolateralnu štetu.

Ljubav je jača od pravila i službe

No agent Mur je predvidio, da ponekad bez obzira koliko čovjek bio istreniran ili posvećen postoje situacije koje se ne mogu kontrolisati, odnosno koje natjeraju čovjeka da donese odluke koje ga vode u potpuno drugom smjeru. Ispostavit će se da je agent Bišop ipak bio iskreno zaljubljen u aktivisticu Hadli, što će u konačnici značiti da će agent Mur morati napraviti ogromnu manipulaciju, obmanjujući odobor za sigurnost, i ulažući sve, pa čak i svoju sopstvenu ušteđevinu, kako bi spasao svog učenika iz kineskog zatvora. Manipulacija je uspjela i scena spašavanja agenta Bišopa iz kineskog zatvora, a zatim i njegovog saznanja ko ga je ustvari spasio, okarakterisala je cjelokupni film. Film koji nam donosi priču o tome kako, i pored svega, u životu postoje izuzeci koji krše pravila uobičajnog ili očekivanog ponašanja. Jako intezivan i veoma detaljan film, drži pažnju svojom intrigantnom pričom, a začinjen je fenomenalnom muzikom genijalnog kompozitora Harry Gregson – Williamsa. Pored spomenutog genijalnog trojca, izvrsne uloge su ostvarili i Larry Bryggman, Stephen Dillane i Charlotte Rampling.

Da li ste vi spremni da igrate igru?

 Autor: Impuls

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

Some Call Us Balkans

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU