fbpx

Alienist

New York kakav poznajemo danas, ali i cjelokupno suvremeno društvo, bitno su se razlikovali u prethodnim stoljećima.

Piše: Simona Lukman

Nakon turbulentnog srednjeg vijeka i mnogih problema s kojima se stanovništvo suočavalo, uslijedilo je razdoblje tzv. revolucije – započinje razdoblje velikih geografskih otkrića, napretka u filozofiji, znanosti i medicini, a ustaljene crkvene dogme počinju se odbacivati. No, razlike između društvenih staleža i dalje su uočljive. U jeku 19. stoljeća ljudima postaje jasno kako se poimanje svijeta jednostavno mora promijeniti, a tradicionalne vrijednosti odbaciti. Premda se uvod čini nepotrebnim, vrlo je važan za razumijevanje pozadine priče kojom se serija „The Alienist” bavi.

Nova nam se sezona bliži
Američka psihološka dramska televizijska serija „The Alienist” s prikazivanjem je započela 22. siječnja 2018., najprije na TNT-u, u režiji Belgijca Jakoba Verbruggena. Nastala je na temelju istoimene kriminalističke novele Caleba Carra iz 1994. Posljednja, 10. epizoda prve sezone emitirana je 26. ožujka iste godine. Premda nije očekivano da će se nastaviti, premijera druge sezone potvrđena je za 19. srpnja ove godine. Nastavak je to prvog dijela novele koji je izdan samo tri godine nakon pod imenom „Anđeo tame” čiji će naziv nositi i nova sezona. Dok s nestrpljenjem iščekujemo nove epizode koje će biti dostupne i na domaćem Netflixu, možemo se osvrnuti na ono što je serija uspjela predstaviti u deset epizoda (što zaista nije malo).

Serijski ubojica vreba New Yorkom
Potkraj 19. stoljeća (točnije 1896. godine) New York potresaju slučajevi umorstva nekolicine dječaka koji su u ondašnje vrijeme živjeli i radili na ulicama kao prostitutke. Ubojstvo jednog od dječaka, Giorgia Santorellija, na tada nedovršenom Williamsburg mostu izazvalo je ogromnu pažnju policije. Suočena s činjenicom da okrutnog ubojicu neće moći uhvatiti sama, pomoć odlučuje potražiti u Dr. Kreizleru (Daniel Brühl), specijaliziranom za promatranje osoba s mentalnim poremećajima koje su u ono vrijeme bile otuđene od svoje okoline. Kao jedini alienist (liječnik koji proučava mentalno oboljele) u gradu, Dr. Kreizler nije stekao naklonost mnogih ljudi koji su radili za policiju.

Neovisno o tome, on okuplja tim od petero ljudi koji se odlučuje zajedno boriti protiv zla koje se ušuljalo u njihov grad i potreslo naoko mirnu svakodnevicu, a njemu se ubrzo priključuje i šef policije Theodore Roosevelt (Brian Geraghty) koji počinje uviđati ozbiljnost novonastale situacije. Kako se ubojstva počinju nastavljati, postaje jasnije da se grad suočava sa slučajem serijskog ubojice koji neće stati ubijati tako dugo dok mu policija ne zapriječi put.

Život u gradu
Već nam je prva epizoda pružila uvid u svakodnevicu ljudi u New Yorku koja, po svemu sudeći, i nije bila tako bajna. Djeca porijeklom iz siromašnih obitelji osuđena na život na ulici eksploatirana su za zadovoljavanje seksualnih potreba tadašnjih muškaraca, a ljudi koji su nad njima uspostavljali kontrolu nevino su se smješkali hodajući ulicama poput kakvih glavešina, dok su istovremeno potkupljivanjem pojedinih policijskih službenika (poput kapetana Connora – David Wilmot) uspjeli održati poslovanje, pa čak i kada su brojni dječaci masovno počeli nestajati s područja Paresis Halla, poznatog gay bordela u New Yorku –a sve sa ciljem zadržavanja stalnih klijenata i prihoda kapitala.

Kako se radnja počela zaplitati, surova realnost jednog američkog grada postaje sve vidljivija – s jedne strane nam se prikazuje (raskalašeni) život bogatog građanstva, dok s druge upoznajemo jad i bijedu običnih ljudi koji su proseći na ulicama pokušavali osigurati vlastitu egzistenciju. Taj kontrast između bogatstva i neimaštine slika je i prilika ne samo američkih gradova, već i europskog okruženja. Raskošni balovi i proslave zasjenjuju stvarne probleme s kojima se populacija suočava, kako bi (umjetni) sjaj bogatstva dopro do široke mase ljudi.
Izvrstan glumački postav
Protagonisti (s razlogom ih navodim u pluralu) seriji daju posebnu notu ozbiljnosti i crtu karaktera. Vrhunska glumačka postava koju čine već spomenuti Dr. Kreizler i njegov tim sastavljen od Johna Moora (Luke Evans), braće Isaacson (Douglas Smith i Matthew Shear) te istaknutog ženskog lika Sare Howard (Dakota Fanning) iz epizode u epizodu nastavljaju iznenađivati fantastičnim istupima. Premda odišu karizmom i stasom, kao neizostavni dio njihove ličnosti predstavljene su karakterne mane koje svakoga od njih čine posebnim.

Iako najstručniji u svome zvanju i izrazito inteligentan, Dr. Kreizler tijekom cijele se serije bori s vlastitim demonima koji ga u jednom trenutku u potpunosti svladaju, a zbog opsjednutosti potpunim razumijevanjem misterioznog ubojice gubi kontrolu nad sobom. On je monoman usmjeren na samo jedan cilj – da dopre u um počinitelja i pokušava sagledati svijet iz njegove perspektive. John Moore, talentirani ilustrator i zaposlenik New York Timesa prepušta se čarima alkohola, a vrijeme krati družeći se s eskort damama. Mark Isaacson (Douglas Smith), jedan od braće Isaacson, spetljao se s mještankom New Yorka koju poduže vrijeme pokušava izbjegnuti, premda mu je rodila dijete, no na kraju ipak pokušava izgladiti odnos s njome. Kao jedina istaknuta ženska uloga u seriji, Sara Howard ističe se odvažnošću i odrješitim govorom, zbog čega zadobiva mnogobrojne poglede ispod oka. U ondašnje je vrijeme jedina žena zaposlena kao sekretarica u uredu njujorške policije, a zbog njene je upornosti cijeli tim na dobitku. Puši, voli popiti pokoju čašicu i obrazovana je – to je ono što ju čini neobičnom od drugih žena. Antagonisti koji se pojavljuju u seriji (poput kapetana Connora i njegovih ljudi te naravno, traženog ubojice) u velikoj su suprotnosti s glavnim pokretačima radnje – oni su necivilizirani, opsjednuti materijalnim i prestižem, ali i iznimno neprivlačni i antipatični.

Problematika tadašnjeg društva
Osim što se bavi pronalaskom serijskog ubojice odgovornog za ubojstva dječaka-prostitutki te pokušaja prodiranja u um samog zločinca, serija problematizira pitanja koja su u ono doba još uvijek bila zabranjeno voće. Upravo je zbog toga Dr. Kreizler na meti dijela njujorške policije okupljenog oko kapetana Connora, kao osoba koja se bavi proučavanjem mentalno oboljelih osoba, koje su u 19. stoljeću smatrane tuđincima, osobama koje se na zaslužuju nazivati ljudima.

Manjak ženskih uloga u seriji objašnjava stvarno stanje žena u društvu – u jednoj se epizodi prikazuje scena prosvjeda na ulicama kojim žene traže pravo sudjelovanja u političkim odlukama. Žene su se još uvijek smatrale podčinjenima u odnosu na muškarce, a kako su činile sve da bi svojim izgledom zadovoljile ljude oko sebe pokazuje nam i činjenica da su odijevale neudobne i teške haljine. Općenito gledano, naši su protagonisti u mnogočemu suvremene duše – svjesne da se društvo treba promijeniti kako bi bilo u korak s idealima budućnosti, a Sara Howard primjer je žene koja zna što želi i spremna je učiniti apsolutno sve da bi to i ostvarila.
Bez preuveličavanja i lažnog glamura
„The Alienist” donosi osvježenje u suvremenoj kinematografiji, a osobito na Netflixu, kao jedna od serija koja se bavi prikazom realnosti jednog od perioda u prošlosti, bez preuveličavanja ili navlačenja lažnog glamura. Premda nije probavljiva svim gledateljima zbog prikazivanja mrtvih dječjih tijela, njena se kvaliteta ne dovodi u pitanje što nam i potvrđuje ocjena 7.7 na IMDb-u. Ono što me se posebno dojmilo prikazivanje je scena umorstava (ponovno, bez uljepšavanja, ali s dozom umjerenosti) te hvatanja ubojice bez pomoći suvremenih tehnoloških sprava. Upravo zbog toga serija odiše žarom 19. stoljeća što joj daje na autentičnosti. Ako ste ljubitelji napetosti i psihološko-kriminalističkih drama, ali i ljubavne note, preporučam da pogledate seriju, jer nećete požaliti. Mene je ubrzo zavela, a ne sumnjam kako će i vas.

Ziher

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU