fbpx

Denis Č

Denis Čarkadžić, foto: privatna arhiva

Početkom jula mjeseca ove godine u medijima su se pojavile špekulacije da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt namjerava nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH.  U skladu sa najavama iz medija, izmjene su trebale biti kako tzv “tehničke”, tako i političke prirode. 

piše: Denis Čarkadžić

Kao što je javnosti već poznato, od intervencija koje bi se odnosile na politički dio za sada nema ništa. Sa druge strane, koristeći se ovlastima koja su visokom predstavniku dana člankom V Aneksa 10, te pozivajući se na stavak XI.2 Zaključaka Konferencije za provedbu mira održane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, Schmidt je donio Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Iako su navedenom odlukom učinjene ozbiljne izmjene Izbornog zakona BiH, a koje se tiču jačanja integriteta izbora i unapređenja upravljanja izbornim procesom na transparentan način, ova odluka, skupa sa izmjenama koje je donijela, u potpunosti je ostala u sjeni rasprava koje se u javnosti vodi povodom najava izmjena koje bi se odnosile na tzv. politički dio.

“Kada govorim o Izbornom zakonu, ja sam donio paket transparentnosti”, izjavio je Schmith uoči objave same odluke, a da se prije njenog donošenja konsultovao sa članovima Centralne izborne komisije BiH, potvrdio je predsjednik CIK-a Suad Arnautović.

“To je iznimno bitno jer sva rješenja koja se donesu trebaju biti i provediva, a ova rješenja su itekako provediva i ova Centralna izborna komisija ima kapacitet da ih provede” izjavio je s tim u vezi Arnautović, te dodao da tehničke izmjene izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik “predstavljaju dobra rješenja i moguće ih je provesti bez teškoća.”

Nekoliko dana kasnije, i član CIK-a Željko Bakalar istakao je da su nametnute izmjene provodive, ali je i naglasio da se pravila igre ne mijenjaju dok traje utakmica, te da ga je iznenadilo vrijeme kada je Schmidt odlučio intervenisati s obzirom na to da su izbori već bili raspisani.

“Kada se raspišu izbori nije popularno ni mudro mijenjati izborna pravila, međutim, ovi neki dijelovi koji su dio nametnute odluke Schmidta po mišljenju CIK-a su provodivi”, rekao je Bakalar ali i podvukao da dijelovi koje je nametnuo Schmidt, poput onih koji se odnose na ponašanje u kampanji ili zloupotrebu javnih resursa u kampanji, su nešto što tek slijedi, te u tom smislu neće biti problema da se to i provede.

Pojašnjavajući šta podrazumijevaju nametnute tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, Bakalar je skrenuo pažnju da je visoki predstavnik propisao kazne u slučaju govora mržnje, te da je govor mržnje definisan zakonskom definicijom.

U tom smislu, u nametnutim izmjenama Izbornog zakona se kaže da je “govor mržnje” svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.”

Kada se radi o zloupotrebi javnih resursa, što podrazumijeva korištenje javnih sredstava koja su na raspolaganju temeljem obavljanja funkcije zvaničnika, Schmidtova odluka precizira: “Zlouporaba javnih sredstava i resursa, u smislu ovog zakona, je bilo koje nezakonito korištenje sredstava i resursa države BiH, entiteta, kantona, Brčko distrikta BiH i drugih jedinica lokalne uprave i samouprave, kojim kandidati na izborima i izbornim listama, kao javni ili državni dužnosnici, ili neposredno izabrane osobe, raspolažu za potrebe obavljanja službene dužnosti. Pod resursima se, u smislu ove definicije, podrazumijevaju pokretna i nepokretna imovina, kao i svi ljudski resursi javnih institucija koji se koriste u okviru radnog vremena.”

Između ostalog, zloupotrebom javnih sredstava, u skladu sa izmjenama, pored ostalog će se smatrati uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanju poslova u radnom vremenu u cilju promocije kandidata ili političkih subjekata, korištenje prostorija javnih ustanova i organa za obavljanje predizbornih aktivnosti ako korištenje istih prostorija nije zagarantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uvjetima, korištenje sredstava komunikacije, informacijskih usluga, uredske opreme javnih ustanova i organa za izbornu kampanju, korištenje sredstava prijevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, županijskih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženim naknadama za aktivnosti kampanje kao i prikupljanje potpisa ili izborna kampanja koju provode osobe koje obavljaju izabrane funkcije ili su državni službenici, tokom službenih aktivnosti ili događaja koje organizira javna ustanova ili organ.

Bakalar ovdje skreće pažnju da je Schmidt ograničio svoju intervenciju samo na zvaničnike nosioce izvršnih funkcija, i da parlamentarci nisu obuhvaćeni ovom izmjenom, što je, kako je rekao, “možda malo čudno jer će se postavljati pitanja u praksi zašto ćemo prema nekim zvaničnicima moći postupati, a prema nekima ne, ali prema tom sada zakonu je tako”.

Bakalar je podsjetio i da, s obzirom da se trenutne kampanje dobrim dijelom vode i putem društvenih mreža, pojedine tehničke izmjene Izbornog zakona na neki način definišu komuniciranje zvaničnika.

Na kraju, bivši predsjednik CIK-a osvrnuo se i na činjenicu da je, kako je rekao, javna tajna da su birački odbori rak rana cijelog izbornog procesa i da se najveći broj eventualnih malverzacija i manipulacija najviše dešavaju na biračkim mjestima i da ih rade birački odbori.

U tom smislu Schmidtove izmjene predviđaju zabranjenu zloupotrebe zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem, te je “zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i zlouporaba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta protivno odredbi članka 2.19 ovog zakona i to fiktivnim predstavljanjem u ime političkog subjekta kojem je mjesto u biračkom odboru pripalo sa ciljem pogodovanja drugom političkom subjektu kojem to mjesto u biračkom odboru nije pripalo”, uz napomenu da se ova zabrana primjenjuje i na članove biračkog odbora.

Pored toga, novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 KM do 30.000,00 KM kaznit će se za povredu politički subjekt, ako se “lažno predstavi u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata, ili fiktivno predstavi politički subjekt kojem je dodijeljeno mjesto u biračkom odboru kako bi pogodovao drugom političkom subjektu kojem mjesto u biračkom odboru nije dodijeljeno”.

U tom kontekstu Bakalar je podvukao bitnost intervencija visokog predstavnika, te činjenicu da je zabranjeno fiktivno predstavljanje političkih subjekata unutar biračkih odbora, ali i da će u tom smislu biti dosta izazova s obzirom na to da, kako je član CIK-a podsjetio, veliki broj fantomskih političkih subjekata na sceni, odnosno ovjerenih 145 političkih subjekata od kojih je 90 stranaka, te se posebno osvrnuo na “ekspanziju” nezavisnih kandidata za nivo predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

“Pitanje je koliko su ti svi ovjereni politički subjekti zaista ozbiljni takmaci u izbornoj utrci zato što se pokaže da su ti potpisi podrške koji su u većem broju zapravo ni približno jednaki izbornim rezultatima”, rekao je Bakalar, te zaključio:

“Tako da se desi da kandidati sa 200 glasova podrške ne dobiju nijedan glas na izborima, dakle ni sami za sebe ne glasaju. Veliki broj političara i stranaka se pojavljuju na izborima upravo radi sudjelovanja u političkim odborima.”

Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nametnut od strane visokog predstavnika bez sumnje bi trebao unaprijediti izborni proces, što su potvrdili i iz samog CIK-a. Međutim, koliko god bile korisne, ove tehničke izmjene ostale su u sjeni rasprava i borbe koji se vode po pitanju tzv. političkih izmjena.

Da se dobar dio političkih subjekata ne raduje bilo kakvim tehnički izmjenama koje bi bile iskorak ka jačanju integriteta izbora i unapređenju upravljanja izbornim procesom na transparentan način, svjedoči i činjenica da su veoma opširne i kvalitetne izmjene Izbornog zakon BiH u tom pravcu još u septembru 2021. godine od strane CIK-a upućene u parlamentarnu proceduru, ali da nikada nisu ni došle na dnevni red.

U vezi s tim treba podsjetiti da je CIK BiH na 64. sjednici, održanoj 15.9.2021. godine, donio Zaključak o usvajanju Inicijative za donošenje zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Kako je navedeno na zvaničnoj stranici CIK-a BiH tom prilikom, predložene izmjene i dopune Izbornog zakona, koje je pripremila Centralna izborna komisija BiH, “široke su i pokazuju značajan napredak u preispitivanju nekih preporuka koje su formulirale prethodne izborne posmatračke misije ODIHR-a.”

No, i pored toga što su iz OSCE/ODIHR-a jasno rekli da je CIK-ov prijedlog dobar, te pored činjenice da godinama slušamo da svi “žele fer i poštene izbore”, te da u okviru tzv. tehničkih izmjena nema političkih prepreka, ipak se je Schmidt bio taj koji je stvari morao pokrenuti sa mrtve tačke, a koliko će njegove izmjene u praksi pokazati rezultata, ostaje da se vidi u narednom periodu.

Autor: Impuls  

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

Impuls Teme

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU