fbpx

Premda se godinama planira uklanjanje diskriminirajućeg sadržaja iz hrvatskih udžbenika, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u mandatu pretprošle, liberalnije vlade nije provelo željene promjene. Situacija se od tada dodatno pogoršala zahvaljujući jačanju konzervativnih struja te su šanse sve manje da će se promjene na kojima se godinama radilo uopće dogoditi u dogledno vrijeme.

mamica zena

Seksistički sadržaji u udžbenicima u fokus javnosti ove su godine došli u dva navrata: prvi skandal, u veljači, izazvao je udžbenik engleskog jezika koji je od učenika tražio da na slici prepoznaju “lijepu” i “ružnu” djevojku, dok je drugi, relativno nedavno, izbio oko udžbenika glazbenog odgoja, a uključivao je seksualizirani prikaz “žene” nasuprot prikazu “mamice” u ulozi domaćice koja brine za kućanstvo.

Oba primjera pripadaju tzv. “novoj generaciji” udžbenika koja se s četverogodišnjim rokom trajanja tiskala 2014. godine, a u opticaj ju je pustio tadašnji SDP-ov ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Ne, doduše, bez otpora dijela javnosti, budući da je i tada bilo jasno da dugospominjana kurikularna reforma, pa tako ni novi predmetni kurikulumi, nisu ni približno gotovi. Nije bilo jasnom ni kome osim izdavačkim kućama takvo obnavljanje udžbenika odgovara.

Tada je Jovanović obećavao nove, metodički suvremene udžbenike koji će ujedno biti lišeni diskriminacijskih sadržaja, pri čemu se pažnja trebala posvetiti i rodnoj ravnopravnosti. U to ime donosili su se standardi, procedure i imenovala povjerenstva, a nekoliko godina kasnije, na ovom polju se, makar sudeći po medijskim aferama, i dalje ne vide jasni pomaci. U tom smislu, perpetuacija ovog problema ne može se shvatiti odvojeno od šireg političkog sukoba koji se u polju obrazovanja vodi između konzervativnih i (lijevo)liberalnih snaga, pri čemu je jasno da nijedna strana zasad ne odnosi pobjedu.

Bitke na institucionalnom planu

Prethodnih godina, prije no što će novi udžbenici ući u četverogodišnji ciklus, proizvodnje analize udžbenika, svake sa svojom metodologijom, nije nedostajalo. Poticaj je uglavnom u sklopu višegodišnjih kampanja za reformom obrazovanja dolazio od ljudskopravaških udruga, pa onda i pojedinih institucija, a analize nisu uključivale veće intervencije u udžbeničku materiju već se u okviru diskursa o ljudskim pravima te institucionalnim taktikom, pogotovo tražeći uporište u antidiskriminacijskim propisima, radilo o realno skromnom pokušaju da se tekstualni i grafički sadržaji udžbenika urede na način da odražavaju jednaku zastupljenost spolova, ravnomjernu raspodjelu zanimanja i kućanskih poslova, odnosno da se u njima izbjegnu rodni stereotipi i rodna podjela rada.

Primjerice, jednu takvu analizu, sadržajno možda najtemeljitiju, radio je i ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koji je u nekoliko navrata, od 2007.-2013. godine, analizirao rodne aspekte u udžbenicima za nekolicinu predmeta. Tako se pokazalo da je u analizi za udžbenike prirode i društva iz 2013. godine, od ukupnog broja osoba ilustriranih na slikama, broj žena iznosio otprilike jednu trećinu, a tek su se u jednoj četvrtini primjera one prikazivale u okviru nekog zanimanja. Ništa drugačija situacija nije bila ni s tekstovima unutar udžbenika gdje je više od 90% osoba koje su predstavljale neko zanimanje bilo muškog spola, a nije bio neuobičajen ni prikazivanje djevojčica kao pretjerano opterećenih brigom o vanjskom izgledu, dok spolna orijentacija ni na koji način nije bila zastupljena. Slične ili lošije rezultate pokazivale su i druge studije u polju.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je stoga obećavalo da će sadržaje udžbenika “pročistiti” od diskriminirajućih sadržaja, a u to ime je osnovano i povjerenstvo na čijem se čelu nalazila Vedrana Spajić Vrkaš, dugogodišnja profesorica pedagogije i istraživačica u polju građanskog odgoja i obrazovanja. Povjerenstvo je između ostalog trebalo izraditi instrument na temelju kojeg bi se jednostavno i uniformirano, prema setu zadanih kriterija, obavila analiza udžbenika, no raspušteno je prije nego što je uopće stiglo do analize. Tako su novi udžbenici ušli u uporabu, ali bez adekvatne analize kojom bi se mogli testirati i na vrijeme izmijeniti primjeri rodne neravnopravnosti. Doduše, za postupak odobravanja udžbenika bila su zadužena tročlana stručna povjerenstva koja su pored ostalih zahtjeva (didaktičko-metodičkih ili jezičnih) trebala provjeriti i udovoljava li udžbenik etičkim zahtjevima, među kojima se u okvirnim crtama navodi i nužnost ravnomjernog omjera ilustracija likova oba spola te, kako kažu, priprema oba spola za ravnopravno sudjelovanje u svim područjima života. Međutim, van općih opisa i jednako tako šturih obrazaca za procjenu, jasan instrument koji bi kontrolirao sadržaj izdavača nije naznačen.

Pedagoški status quo

U međuvremenu novi udžbenici ulaze u svoju treću godinu upotrebe, a dok se već razmišlja o novima, nije jasno hoće li se i na koji će se način pratiti i evaluirati učinak ovih u upotrebi, zbog čega je teško i predvidjeti u kojoj mjeri su problematični sadržaji u njima i dalje prisutni. Da ne dolazi do napretka po ovom pitanju govori i jedan od posljednjih istupa udruge U ime obitelji koja kritizirajući (u lipnju ove godine) prijedlog Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije kao jedan od ključnih problema spominje upravo analizu novih udžbenika po pitanju diskriminacije što ju je taj plan predviđao, navodeći kao razlog moguću cenzuru svjetonazorski različitog sadržaja. Navedeni plan je inače trebao biti usvojen još 2015. godine, ali se do danas ništa nije dogodilo po tom pitanju.

I upravo u spektru političkog leži problem sa sadržajem udžbenika. Iako je jasno da bi se tehnički ovo pitanje moglo relativno brzo riješiti, jednako tako je jasno da je cijela priča na mikrorazini odraz višegodišnjih borbi koje se u polju obrazovanja, od pravilnika pa čak i nakon masovnih prosvjeda natrag do procedura, vode između uglavnom (lijevo)liberalnog dijela civilnog društva i konzervativnih snaga, pri čemu je pitanje “rodne ideologije”, kako su rodnu ravnopravnost krstili klerikalni krugovi, jedna od vrućih tema. Ne treba stoga gajiti iluziju da će se bez političkih pomaka događati značajne ili barem trajnije promjene u sustavu, pa tako ni u slučaju udžbenika.

Slično tome, teško je vjerovati da će u postojećem sukobu jedna strana u skorijem vremenu izaći kao pobjednik, a u prilog tome da se sprema nova runda konfrontacija govori primjerice činjenica da se nedavno među ozbiljnim kandidatima za novog ministra obrazovanja spominjao i Damir Jelić, po svom radu blizak klerikalnoj misli, ili recimo to da udruga U ime obitelji uskoro nastavlja organiziranjem edukativnih skupova na temu obiteljskih vrijednosti u školama, gdje se pored bizarnih prijedloga o uvođenju jednospolnog odgoja u škole tematizira naravno i “opasnost uvođenja rodne ideologije u škole”.

No, pitanje koje ostaje jest postoji li u cijeloj priči mjesta ili, još važnije, kapaciteta za izraženiju kritiku, pa i organizacijski doprinos ljevice, koja bi pitanje obrazovne reforme i svih njenih dijelova, mogla politički reartikulirati van postojećih liberalnih strategija i tako je učiniti otpornijom na napade klerikalne desnice.

Autor: Jelena Miloš/Bilten

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU