fbpx

virus 4976408 1280 e1605008553736

Europski Odbor za socijalnu zaštitu prati socijalnu situaciju u Europskoj uniji i razvoj politika socijalne zaštite u državama članicama te rezultate objavljuje u godišnjim izvješćima. Trendovi u tim područjima uspoređuju se sa ciljevima smanjenja siromaštva i društvene isključenosti određenim strategijom Europa 2020.

U nedavno objavljenom Izvješću za 2020. godinu naglasak je stavljen na društvene učinke pandemije Covid-19 i mjere uvedene u pojedinim državama članicama kako bi se zaštitila zaposlenost, prihodi i pristup uslugama.  U nastavku donosimo sažetak ključnih informacija iz izvješća.

Nepotpuni oporavak, pa pandemija

Gledajući glavne dugoročne trendove vezane uz zaposlenost, prihode, siromaštvo i društvenu isključenost, generalna slika je bila bolja 2019. u usporedbi s kriznim razdobljem 2008. godine. Pozitivni trendovi se posebno odnose na situaciju na tržištu rada i životni standard ukupnog stanovništva. Veći broj država članica EU bilježi znatna poboljšanja u usporedbi s 2008. godinom, posebno u pogledu zapošljavanja starijih radnika (stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine porasla je u 27 država članica). Također, u promatranom periodu povećao se raspoloživi dohodak kućanstava u mnogim državama članicama, a u trećini država članica smanjena je stopa materijalne deprivacije i stopa preopterećenosti troškovima stanovanja. S druge strane, neki indikatori pokazuju pogoršanje u odnosu na kriznu 2008. godinu, poput porasta rizika od siromaštva za osobe koje žive u kućanstvima niskog radnog intenziteta (u dvije trećine država članca), povećanja dubine siromaštva i porasta rizika od siromaštva za zaposlene osobe (u devet država članica). Također, u sedam država članica smanjio se utjecaj socijalnih transfera na siromaštvo, odnosno siromaštvo se produbilo unatoč transferima. Ukupna slika ipak preteže na pozitivnu stranu, odnosno veći broj indikatora ukazuje na pozitivne trendove od 2008. naovamo, iako bi se dalo raspravljati o tome imaju li svi navedeni indikatori jednaku težinu. S druge strane, neke države članice poput Cipra, Grčke, Španjolske i Švedske negativni indikatori su prevagnuli, što ukazuje na velike razlike unutar EU po pitanju učinaka prethodne financijske krize i brzine oporavka.

Ekonomski i društveni utjecaj pandemije

Kriza potaknuta pandemijom Covid-19 negativno je utjecala na ekonomiju i radnike/ice u EU: u prvom kvartalu BDP je pao za 3,2% u odnosu na prethodni kvartal, a za 2,4% u usporedbi s prethodnom godinom, dok je razina zaposlenosti naglo pala. Broj nezaposlenih porastao je na 14,3 milijuna u travnju 2020., što je podiglo ukupnu stopu nezaposlenosti na 6,7%. No od travnja naovamo stopa nezaposlenosti je rasla još brže i dosegla 7,1% u lipnju. S obzirom na prirodu aktualne krize, uobičajeni indikatori za mjerenje ne/zaposlenosti nisu dovoljno precizni, pa izvještaj koristi dodatni set sezonski prilagođenih kvartalnih indikatora kako bi se opisali nedavni trendovi na tržištu rada. U prvom kvartalu 2020., ukupno 22,9 milijuna osoba bilo je odsutno s posla u EU, što predstavlja povećanje od 4,3 milijuna u usporedbi sa zadnjim kvartalom 2019. godine. U usporedbi s posljednjim kvartalom 2019., sve države članice osim Finske doživjele su porast odsustva s posla. Ovo povećanje je velikim dijelom posljedica naglog porasta privremenog otpuštanja koje je sa 0,3 milijuna ljudi poraslo na 2,3 milijuna. Najviše stope odsutnosti s posla zabilježene su u Francuskoj (18,1%), Švedskoj (16,2%) i Austriji (15%), a najniže u Rumunjskoj (2,5%), Malti (3,3%) i Bugarskoj (4,4%). Gledano prema broju radnih sati, najveći pad ukupnog broja radnih sati zabilježen je u Italiji (-9,7%), Slovačkoj (-8,7%) i Austriji (-7,9%). Žene su doživjele veći pad broja radnih sati od muškaraca.

Udio ljudi koji prijavljuju financijske poteškoće lagano se povećao u 2020. u odnosu na 2019. godinu – u svibnju 2020. 13,7% stanovništva izjavilo je da su morali osloniti na ušteđevinu ili ući u dug da bi podmirili svoje osnovne životne troškove, što je povećanje od 1,3 postotna boda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Financijske poteškoće povećale su se naviše za osobe s niskim prihodima – u svibnju 2020., 23,3% osoba u najnižem kvartilu prihoda prijavilo je financijske poteškoće (+2 postotna boda u odnosu na prošlu godinu) u odnosu na 7,6% osoba u najvišem kvartilu distribucije prihoda (+1 postotni bod u odnosu na prošlu godinu). Francuska ima najviši udio ljudi s niskim prihodima koji pate od financijskih poteškoća, a nakon nje Belgija i Španjolska.

Unatoč mjerama pomoći za radnike/ice uvedenima u početnom periodu pandemije, posljednjih mjeseci izražen je trend porasta nezaposlenosti u brojnim državama članicama, kao i porasta primatelja naknada za nezaposlene.

Mjere pomoći

Prema dostupnim podacima, oko 16,3 milijuna ljudi u EU u ožujku 2020. primilo je neki oblik pomoći vezane uz zaposlenje, bilo u obliku skraćenih radnih sati, djelomične nezaposlenosti ili plaćene privremene nezaposlenosti. To predstavlja ogromno povećanje u usporedbi sa 0,6 milijuna ljudi koji su u EU prije izbijanja krize (u veljači 2020.) primali takvu pomoć. Broj primatelja pomoći nastavio je rasti u travnju i dosegao 26,7 milijuna, da bi se u svibnju lagano smanjio na 24,2 milijuna. Pored shema pomoći zaposlenima, brojne države članice EU uvele su pomoć za samozaposlene, a broj primatelja tog oblika pomoći u EU prema dostupnim podacima iznosi oko 6 milijuna od čega 3,3 milijuna otpada samo na Italiju.

Pored toga, uvedeni su izvanredni programi pomoći osobama u karanteni ili samoizolaciji, na bolovanju i osobama koje su brinule o drugima (djeci ili bolesnim članovima obitelji). Takvi oblici pomoći bili su kratkoročni i posebno često su se koristili u Češkoj, Irskoj, Luksemburgu, Slovačkoj i Švedskoj. Nedavno istraživanje koje je proveo Zajednički istraživački centar Europske komisije bavilo je utjecajem pandemije na prihode kućanstava i ublažujući učinak mjera fiskalne politike uvedenih tijekom lockdowna. Istraživanje je ustanovilo da bi raspoloživi dohodak kućanstava pao u prosjeku za -5,9% u EU do kraja 2020. godine kao rezultat pandemije, u izostanku ikakvih mjera. Kada se u računicu uključe mjere pomoći, projekcija je da bi do kraja godine dohodak kućanstava mogao pasti za -3,6%. Međutim, utjecaj pandemije (odnosno lockdowna) je regresivan, jer najteže su pogođena najsiromašnija kućanstva. Ipak, neke uvedene mjere poput subvencije dohotka, povrata poreza i potpora za dohodak radnika ublažavaju regresivne učinke pandemije. U izostanku mjera, pandemija bi mogla djelovati kao okidač nejednakosti u prihodima (porast Ginijevog koeficijenta za 1.1 postotni bod u prosjeku na razini EU), no u scenariju koji uključuje utjecaj mjera taj je efekt obrnut i predviđa pad Ginijevog koeficijenta za -0,2 postotna boda.

Procijenjeno je da će siromaštvo u EU porasti za 0,1 postotni bod u prosjeku, unatoč uvedenim mjerama. Države u kojima je procijenjeno da će siromaštvo porasti su Mađarska, Slovačka, Španjolska, Švedska, Litva i Češka. Promjena procijenjene stope siromaštva ista je kao ona koja se dogodila između 2008. i 2009. godine kao rezultat financijske krize.

Pad poreza i povećanje socijalnih transfera, procjenjuje se, u prosjeku apsorbira 49% izgubljenih prihoda kućanstava zbog izbijanja pandemije. Ovaj udio značajno je veći u državama s progresivnim sustavima oporezivanja i obuhvatnijim socijalnim transferima.

Dora Levačić/Bilten

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU