fbpx

Havaji žene

Ne razmišljam često o Havajima, but when I do – padaju mi na pamet samo idilične slike: prirodni raj pun havajskog hibiskusa, beskrajne pješčane plaže i hula plesači koji u ritmu bubnjeva i udaraljki pozdravljaju sunce.

Legende govore da je ples nastao kako bi se pridobila naklonost i milost božice vatre, vulkana i lave (Pepe) a prva ga je plesala njena sestra, božica ljepote, ljubavi, plodnosti i plesa (Laka). Svaki ples počinje molitvom u njenu čast i vjeruje se kako tijekom plesa božica i plesač postaju jedno, čime pokreti postaju graciozniji a duša se ponovno vraća prirodi.

Ipak, ovaj utopijski azil za bijeg od svakodnevice kojeg svi držimo u rezervi svoje mašte ima svoju tužniju stranu – surovi američki kapitalizam, turistifikacija i kriza pojačana Corona virusom doveli su do, kako kažu: padanja maski s lica eksploatacije. Nedavne odluke državnih vlasti usmjerene su na rješavanje problema drugačijim, "ženskim" metodama: solidarnošću, brigom i njegom – objedinjenih u planu nazvanom "Gradimo mostove, umjesto da prelazimo preko tuđih leđa – feministički plan ekonomskog oporavka za COVID-19".

 "Gradimo mostove umjesto da prelazimo preko tuđih leđa"

Havajske vlasti odlučile su da nakon Corona virusa, neće biti "povratka na staro" već otvaranja novih puteva u solidarnije sutra. Državna komisija za položaj žena kreirala je plan za "duboku kulturalnu promjenu" kako bi izgradili sustav rodne ravnopravnosti i pomogli najugroženijima.

Predvidjevši u najranijoj fazi posljedice koje će "Corona kriza" imati za žene i marginalizirane skupine, jedna od prvih inicijativa koje je komisija poduzela bila je usmjerena protiv iznajmljivača koji su iskoristili ekonomsku krizu i stanarinu naplaćivali seksualnim uslugama. Čak 30% stanovništva nije moglo platiti stanarinu za travanj. Uvedena je posebna telefonska linija za prijavu stanodavaca i //medium.com/@kharajabolacarolus/what-to-do-if-your-landlord-pressures-sex-during-covid-19-b90256c211a">pomoć žrtvama, pri čemu se uzela u obzir osjetljivost situacije, strah od prijave policiji i odmazde stanodavca, mogućnost gubitka smještaja, nužnost brze reakcije inače sporih sudova te općenito ugroženost žena i povećanja stope obiteljskog nasilja u doba izolacije.

 "Kriza je skinula masku s lica ženske eksploatacije"

Ono po čemu je plan drugačiji od dosadašnjih jest to što se više nego inače fokusira na potrebe domorodačkih i imigrantskih žena, majki, starijih osoba, rodnih manjina, žrtvama nasilja, žena s invaliditetom i dr. Ne samo da predlaže načine kojima bi se ugroženim skupinama i žrtvama nasilja pružila kvalitetnija pomoć, već govori o nužnosti generalne promjene u načinu na koji shvaćamo i kompenziramo ženski rad. Umjesto ekonomske fokusiranosti na luksuz, turizam i vojsku, predlažu održive oblike zapošljavanja na svim područjima.

"Sama riječ 'ekonomija' dolazi iz grčkog i označava brigu o domaćinstvu. Ovo bi nas trebalo podsjetiti na žene u našoj zajednici kojima su ruke pune posla u brizi za svoje voljene, opskrbi domaćinstva i olakšavanju ovih teških vremena. Ovi aspekti ekonomije često prolaze neopaženi, iako je bez njih ne bi ni bilo", stoji u planu.  

Ovo su neke ključne točke i podsjetnici:

  1. Jeftinost skrbi nije prirodna, ona ima političke korijene. Briga i skrb poistovjećuju se sa ženama, očekuju se od žena, neophodne su za ekonomsku proizvodnju, pa ipak – odsječene su od nje, što čini žene u društvu strukturalno podređenima. Primjer Havaja: na svaki dolar koji zaradi muškarac, žene zarade 70 centi.
  2. Žensko zdravlje i dobrobit naročito su ugroženi u ovim kriznim vremenima: porast nasilja u obitelji, seksualno ropstvo, seksualno uznemiravanje, nepristupačnost klinika za abortus...
  3. Reorijentiranje ekonomije s vojske, turizma i luskuznog razvoja na nove prilike i održivi rast: zeleni poslovi, energetska učinkovitost, upravljanje okolišem itd. uz omogućavanje ženama da se bave tim zanimanjima koje većinski obavljaju muškarci.
  4. Izgraditi državnu infrastrukturu za dječju skrb, edukaciju i zdravstvo – dugoročno je isplativije nego mjere štednje, a povećava zaposlenost, zaradu, ekonomski rast i njeguje rodnu ravnopravnost.
  5. Usmjeriti pozornost na ekonomsku nejednakost kako bi se promovirala ženska neovisnost, što je osnovni uvjet za oporavak i oslobođenje od nasilja. Podići minimalnu plaću, plaćeni obiteljski dopust, restrukturirati porezni sustav...
  6. Poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga za majke i marginalizirane skupina, uvođenje programa konzultacija, fokusiranje na ulogu primalja koje su ključne za poboljšanje sustava njege i skrbi, naročito u ruralnim dijelovima.
  7. Radi boljeg sluha za potrebe ugroženih skupina, prepustiti dio vodećih pozicija ženama i pripadnicima manjina na čelu borbe protiv COVID-19 i posljedica
  8. Raditi na programima prekvalifikacije za radnike koji su izgubili poslove tijekom krize, naročito one sa manjim primanjima, uz obraćanje pozornosti na žensku prostituciju koja je buknula s razvojem turizma a sada propada – omogućiti tim ženama prekvalifikaciju i podršku u pronalaženju bolje plaćenih i sigurnijih poslova
  9. Po uzoru na Novi Zeland, zabraniti povećanje iznosa rente u narednih šest mjeseci
  10. Po uzoru na Južnu Koreju, omogućiti stanovništvu besplatne maske
  11. Privremeno omogućiti smještaj i sklonište žrtvama nasilja u hotelskim sobama koje ionako zjape prazne

 Cilj je okončati ekonomiju segregacije koja čini naše žene siromašnima i nesretnima

U intervjuu s Kharom Jabola-Carolus, izvršnom direktoricom komisije, Khara je objasnila njihovo viđenje štete prouzrokovane globalnom pandemijom:

"Virus i kolateralna šteta pogodili su određene društvene skupine više nego druge: crnce, domorodačko stanovništvo, imigrantske zajednice... Svi oni nisu se mogli braniti od virusa jer si ne mogu priuštiti američko zdravstvo. Čak bismo i veću smrtnost muškaraca mogli objasniti kulturalnom nejednakošću u pristupu brizi za samoga sebe. To je arena rezervirana za žene i takvo 'žensko' ponašanje nije toliko rasprostranjeno među muškarcima. S druge strane, žene će jače osjetiti ekonomske i društvene posljedice pandemije. (...) To je poput Stranger Things. Postoji ekonomija koju vidimo, a onda i sve one aktivnosti koje teku paralelno, u kojima žive žene. Taj Upside Down ženskog rada je u porastu, ne padu. Ne gledamo na njega s jednakom važnošću, no tijekom pandemije, to je bio jedini društveni odgovor na prijetnju totalnim kolapsom. Ako želimo održivi oporavak, moramo početi s revaluacijom ovog rada, angažirati muškarce i ekonomiju oko njega."

Suprotno imidžu u popularnoj kulturi i maštarijama s početka priče, havajsko društvo u stvarnosti bori bitku protiv visoke nezaposlenosti i vrlo visoke cijene životnog standarda. Međutim, njegova unikatna demografska slika sastavljena od domorodačke populacije, velikog broja imigranata, starijih od 60 godina, i kućanstava u kojima istovremeno živi više generacija dovela ih je do pitanja – tko, ako ne mi?

"Da, žene našeg društva skrbe za puno više članova obitelji, imamo dva do tri puta veći broj od nacionalnog prosjeka. Naša skrb za djecu i starije isto tako košta više od nacionalnog prosjeka, stoga nije čudno što su naše žene istaknule potrebu da se infrastruktura društvene skrbi uključi u plan obnove ekonomije", ističe Khara Jabola-Carolus.

Država će, prema ovom planu, ojačati programe skrbi, plaće i beneficije za samohrane majke te u cjelokupni proces više involvirati i muškarce (primjerice, opcijom obiteljskog porodiljnog u kojem sudjeluju oba roditelja).

Poseban naglasak stavljen je i na zanimanje primalja: "Brinemo se da će jedan od post-pandemskih šokova biti i povećanje mortaliteta majki. Čak i prije pandemije, ne-bjelačke žene imale su rasistička iskustva u bolnicama – što se odražava na njihovu sigurnost. Trećina crnkinja prijavila je diskriminaciju od strane bolničkog osoblja. Od cijelog "razvijenog" svijeta, SAD imaju najveću smrtnost među majkama. Danas, kada su bolnice opterećenije i nesigurnije no ikad, novorođenčad je pod većim rizikom ozbiljne zaraze. Zbog tog rizika je ograničen pristup bolnicama, što je opasno za žene u ruralnim područjima jer nisu kandidati za porod kod kuće. Stoga posežu za malim brojem primalja na Havajima, i to nam je bio poziv na akciju: trebamo majčinski zdravstveni sustav koji će integrirati i zanimanje primalja."

"Nisam vidjela nijednu saveznu državu ili naciju koja je do sada predložila feministički ekonomski oporavak, tj. oporavak koji će se eksplicitno koncentrirati na žene i borbu protiv patrijarhata. Čak su ju i prijedlozi američke ljevice promašili. Jaki su na pitanju rase i klase, ali rod se uzima zdravo za gotovo. Ljudi kao da ne shvaćaju fundamentalnu ulogu patrijarhata i sprege roda s rasom i klasom. Stoga smo se okrenuli ženama u našim zajednicama koje su aktivne i unutar i van vlade. Danas barem imamo mehanizme koji nam omogućuju veću demokratičnost."

Iako je plan napravljen za Havaje, Khara tvrdi da je primjenjiv i na ostale države. Velika inspiracija iz male državice čija povijest govori o čuvanju vlastite kulture i veze s prirodom, a čiji nam je ambasador borbe za samostalnost i bolje društvo nedavno podario pjesmu

. Što drugo reći nego: Hvala i sretno!

Autor: Lidija Čulo - Libela

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU