fbpx

large 78740186 2681397388583267 7122465840301080576 o

U Francuskoj su u tijeku socijalna previranja od povijesnog značaja. U četvrtak 5.12. na ulice je izašlo više od 800 tisuća prosvjednika protiv mirovinske reforme koju priprema vlada Emmanuela Macrona, najveći broj nakon studentskih prosvjeda 1968. godine te prosvjeda protiv reformi premijera Alaina Juppea 1995. godine. Drugim riječima, u tijeku je treća najveća prosvjedna mobilizacija u povijesti te zemlje.

Toga su se dana na dugačkom popisu štrajkaša našli zaposlenici francuskih željeznica (SNCF-a) i zrakoplovnih kompanija, taksisti, cestovni prijevoznici, zaposlenici pošte, policajci, vozači ambulantnih vozila, zaposlenici Radio Francea i francuske televizije, vatrogasci, djelatnici komunalne službe i službe odvoza otpada, liječnici i ostali djelatnici u javnom zdravstvu, odvjetnici, studenti, privatnici te čak i zaposlenici automobilske industrije i članovi sindikata upravnog osoblja, koji su inače prosvjedno neaktivni. Ukratko, zemlja je tog dana bila paralizirana brojnim štrajkovima što je osim logističkog kompliciranja svakodnevice prouzročilo i značajne financijske troškove za državu - pretpostavljena brojka kreće se oko 400 milijuna eura po danu štrajka.

Slika 1. Prosvjeduje se diljem Francuske

diKLKkp

Povijesno velika mobilizacija može se objasniti nizom faktora. Osim činjenice da je riječ o nečemu što se tiče svakoga, jer će se svi jednog dana naći u mirovini - reforma Macronove vlade dolazi u godini velikih socijalnih potresa u Francuskoj, koji su osim nadaleko poznatog pokreta žutih prsluka, uključivala i prosvjede radnika francuskih željeznica, štrajka medicinskog osoblja te nedavnih prosvjeda studenata potaknutih samozapaljenjem studenta u Lyonu.Te su reakcije logična posljedica Macronove politike koja sustavno privilegira bogate nauštrb siromašnih, te je razumljiva skepsa koju radnici i radnice osjećaju prema mirovinskoj reformi.

Vrijedi stoga pobliže pogledati glavne točke reforme koja izaziva toliko prijepora. Prije svega, riječ je o ukidanju mirovinskih razreda, kojih je dosad bilo 42, i prelaženju na jedan univerzalni razred koji će vrijediti za sve. Umjesto dosadašnjeg sustava u kojem se za izračun mirovina uzimao prosjek 25 najbolje plaćenih godina u cjelokupnom radnom stažu pojedinca, uveo bi se sustav bodova, pri čemu bi se bodovao svaki odrađeni sat - za razliku od tromjesečja koji su dosad bili baza obračuna. To bi navodno trebalo pomoći ispravnom vrednovanju povremenog ili kratkotrajnog rada i prilagoditi se modernim tendencijama na tržištu rada, u kojima su takve vrste zaposlenja sve češće. Prema riječima vladinog dužnosnika za mirovine Jean-Paula Delevoyea, sustav bodovanja pozitivno bi se odrazio i na plaće radnica, čije su mirovine trenutno u prosjeku 42 posto niže u odnosu na mirovine muških kolega. Uz to, 70 posto osoba koje dobivaju minimum mirovina trenutno čine žene.

Slika 2. Sukobi s policijom u Parizu

MVz2zWo

No, Vlada tvrdi da je za takav sustav potrebno namaknuti dodatna sredstva, koja bi se tražila u pomicanju minimalne dobi za odlazak u mirovinu, u Francuskoj je ona trenutno na 62 godine (ukoliko je radnik skupio 41 godinu staža). Ideja je postaviti 64 godine kao “pivotalnu dob”, što bi značilo da će se za raniji odlazak u mirovinu dobivati manji broj bodova, a za kasniji odlazak veći. Na taj način vlada bi htjela stimulirati dulji ostanak na tržištu rada - no moguće je da tim objašnjenjima samo nastoji na mala vrata pomaknuti dob umirovljenja i na taj način uštedjeti. Protiv toga se bune svi sindikati, uključujući i CFDT, koji je inače jedini podržavatelj univerzalnog razreda među sindikatima.

Vlada svoju odluku opravdava činjenicom da se ljudski vijek sve više produžuje te je tome potrebno prilagoditi i dob odlaska u mirovinu. Taj stav pak žestoko kritizira poznati francuski ekonomist Thomas Piketty, koji kaže da Vlada zaboravlja na činjenicu da ne žive svi jednako dugo i jednako kvalitetno, jer visoki dužnosnici žive duže i u boljem zdravlju od radnika u tvornicama.

Drugu vrlo spornu točku čini iznos samih mirovina. Francuska Vlada na svom Twitteru navodi primjer kako je trenutno minimalna mirovina za poljoprivrednike 900 eura a za zaposlenike u privatnom sektoru 973 eura, a s novim mirovinskim sustavom bila bi 1000 eura za sve.

No, iako ne poriču da će s novom reformom, kao u navedenom primjeru, biti dobitnika, protivnici reforme tvrde da će gubitnici biti u većini i da su različiti razredi postojali s razlogom. Na primjer, zaposlenici željeznica i javnog prijevoza, vatrogasci i policajci smatraju da su posebni razredi kojima su pripadali bili neka vrsta odštete za faktor povećanog rizika prisutan u njihovim zanimanjima. Osim njih, veliki su protivnici reforme i nastavnici/ce, koji bi, prema izračunima najvećeg nastavničkog sindikata FSU-a, izgubili između 300 i 900 eura mirovina mjesečno.

Slika 3. Učenici su blokirali škole - 'spasimo socijalne službe'

qKMejpf

Mnogi protivnici reforme smatraju da se Vlada po brojnim točkama odbija jasno i precizno izraziti, što izaziva sumnju u namjere skrivene iza ugla. “Trenutno imamo predsjednika i Vladu koji su izrazito anksiogeni, koji posvuda stvaraju anksioznost i uznemirenost zbog toga što nisu u stanju jasno predstaviti svoju reformu.”, žali se Christian Jacob, predstavnik Republikanske stranke. Njegovu analizu potvrđuju i ankete - iako se 76 posto Francuza slaže da je potrebno provesti mirovinsku reformu, njih 64 posto nema povjerenja da će to Emmanuel Macron i njegova vlada učiniti kako treba.

To se nepovjerenje itekako može osjetiti u izlasku 800 000 ljudi na ulice, a izgledno je kako će ih veliki prosvjed najavljen za 15.12. mobilizirati još više. Ostaje vidjeti hoće li se prosvjedi preliti i u 2020. godinu te hoće li biti obilježeni eskalacijom nasilja, kao u slučaju žutih prsluka, pri čemu situaciju dodatno komplicira i činjenica da se među prosvjednicima nalaze i sami policajci.

Ukratko, iako još nisu jasne brojne stavke buduće mirovinske reforme, jedna stvar jest - Macronovu vladu u završnom periodu petogodišnjeg mandata čeka najtvrđi zalogaj dosad. nakon prosinca 2019. u Francuskoj ništa neće biti isto.



Autor teksta: Filip Peruzović
Izvor naslovne fotografije: Facebook

Radnička prava

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU