fbpx

Svede 06 S

Nezamislivo je da neki službenik u javnom sektoru, koji prima platu iz poreza, bude osoran ili neljubazan prema nekom građaninu kojem pruža uslugu. Rezultati plaćanja poreza vidljivi su svakom građaninu: čiste ulice, ošišana trava i cvijeće u parkovima, gradski prevoz koji se odvija tačno u minut, socijalna i pravna sigurnost, najviši standard besplatne zdravstvene njege, čisti zrak i voda, hrana čiji se kvalitet kontroliše, i mnogo drugog od životne važnosti za svakog pojedinca

Dosije: Švedska, obećana zemlja (1)

 

Svi se, vjerovatno, sjećamo skeča iz Top liste nadrealista u kojem Ševćet Haljimi, vlasnik slastičarne Jahorina Planina, zapošljava dva mlada Šveđanina, koji su, poslije velikih nemira u njihovoj zemlji, izbjegli u Bosnu i Hercegovinu u potrazi za boljim životom.

Svi balkanski narodi doživljavaju Švedsku kao visoko razvijenu državu u kojoj vlada blagostanje, gdje se svi međusobno poštuju, pa nam je ovaj paradoks-skeč bio jako zabavan.

Od 1980-tih godina kad je skeč snimljen desile su se mnoge promjene u tzv državama socijalne sigurnosti u koje spada i Švedska. Poslije 1990. godine zapuhali su hladni vjetrovi neoliberalnog kapitalizma. Na Štokholmskoj berzi 1979. godine samo 4% vlasnika akcija švedskih firmi su bile osobe izvan Švedske. Do kraja 2017. godine taj procenat se povećao deset puta i iznosi 41%. Od 1980. do 2015. godine broj zaposlenih u državnim fabrikama se prepolovio i od 310.000 spao na 158.000 uposlenih. U istom periodu privatizirane su državne firme u vrijednosti 80 milijardi KM.

Uprkos svemu, Švedska je zemlja od koje bi sve balkanske države mogle mnogo naučiti. Švedska je među prvim zemljama svijeta u organizaciji javnog sektora, prikupljanju poreza, zdravstvu, zaštiti prirode i potrošača, vraćanju otpada u ponovnu proizvodnju, jednakosti spolova, poštovanju tuđeg mišljenja, te solidarnosti. Naprimjer, Švedska je najveći donator Palestini. Za naredni petogodišnji period za razvoj palestinske uprave Švedska će donirati 300 miliona KM. Švedska pomoć Bosni i Hercegovini u periode 1994-2014 je bila 860 miliona maraka.

Švedska počiva na striktnom poštivanju zakona, u kojoj čak jedna trećina državnog aparata kontroliše da se život i odnosi u društvu odvijaju prema zakonskim propisima. Ništa se ne ostavlja na volju pojedincu, koji opet ima veliku ličnu odgovornost da se pridržava zakona i propisa.

Iz mog 25-godišnjeg iskustva iz života i rada u Švedskoj, pokušao sam prikazati kako je organizovano švedsko društvo. Svi podaci su iz zvaničnih i provjerenih izvora, na osnovu kojih sam izradio odgovarajuće dijagrame. Iznose u švedskim krunama sam pretvorio u KM – konvertibilne marke u zaokruženom omjeru pet kruna za jednu marku.

Kako se finansira švedsko društvo

Iz donjeg dijagrama vidljivo kako se finansira i funkcioniše Švedska. Svi stanovnici Švedske jako su osjetljivi na nenamjensko trošenje budžetskih sredstava, a svi nivoi vlasti obrazlažu utrošak svake utrošene krune. Zato je shvatljivo da švedski ambasador u BiH, prilikom posjete Mostaru,  bude iritiran time da prečistač otpadnih voda, za koji su porezni obveznici Švedske dali 16 miliona KM, još nije završen.



Photo: Ahmet Kurt

Švedska ima godišnji bruto nacionalni proizvod od 921 milijardu KM (vrijednost svih roba i usluga koje su napravljene u zemlji u toku 2017. godine). Po stanovniku (per capita) BNP iznosi 91.560 KM i nalazi se na jedanaestom mjestu u svijetu. Švedska ima deset miliona stanovnika, a površina je 43 puta veća od površine Bosne i Hercegovine.

Prikupljeni porez za 2018. godinu će biti 209 milijardi KM, ili 20.900 KM po glavi stanovnika za godinu.

Budžet se  puni prihodom iz poreza i to:

32% budžeta je direktni porez na plate (odbija se direktno svakom zaposlenom)
28% budžeta je indirektni porez na plate (uplaćuje poslodavac)
12% budžeta je porez na kapital/dobit koji iznosi 30%
21% budžeta je porez na promet, PDV (25%, 12% i 6%)
6% budžeta je ekstra porez na energiju, ispuštanje ugljendioksida, saobraćaj, alkohol i cigarete
1% budžeta je porez na uvoz, kao i ostali porezi

Interesantno je da se za naučni razvoj i istraživanje iz budžeta godišnje odvaja 7,3 milijardi KM, što je 3,8% od cijelog budžeta, ili 0,8% od bruto nacionalnog proizvoda. Švedska je 2013. godine bila na četvrtom mjestu u svijetu po prijavljenim patentima, 67,1 patenta na milion stanovnika u svojoj zemlji.

Švedska u budžet Evropske unije uplati godišnje 6,6 milijardi KM, a iz budžeta dobije nazad 3,4 milijarde KM. Računa se da se ovaj manjak pokrije zaradom iz bescarinskog i lakšeg kretanja i plasmana švedskih proizvoda u zemljama Evropske unije.

Odnos građana Švedske prema Evropskoj uniji je dosta hladan. Šveđani nisu prihvatili euro kao valutu, a sve više raste nezadovoljstvo prema članicama EU iz bivših zemalja Varšavskog pakta, gdje demokratija nazaduje, a vlade tih država shvataju EU kao bankomat. Švedska je jedna od zemalja EU koja u budžet EU više daje nego što dobija nazad, a švedski udio u budžetu Evropske unije će biti još veći izlaskom Velike Britanije iz Unije.

Ulaskom Rumunije i Bugarske 2007. godine u EU, u Švedskoj se povećao priliv građana tih zemalja. U posljednje tri-četiri godine skoro pred svakim tržnim centrom ili samoposlugom u Švedskoj sjedi državljanin/ka iz Rumunije ili Bugarske, romske narodnosti, koji prose. Još uvijek se traži humano rješenje problema, tako da ljudi ne moraju klečati i prositi, što je ponižavajuće za svakog čovjeka. Prema skromnim procjenama u Švedskoj svakodnevno prosi najmanje pet hiljada građana EU iz Rumunije i Bugarske.

U Švedskoj se za svaki predmet zna vlasnik, na primjer, saobraćajni znak u gradu pripada općini, a na autoputu državi. Jasna podjela odgovornosti je u svim obavezama. Naprimjer, općina je obavezna da čisti gradske ulice od snijega, a vlasnici objekata su obavezni da čiste trotoare ispred svojih zgrada i da su isti sigurni za kretanje građana. Tako, ako se sa krova zgrade otkine neki “mosur” leda, pa povrijedi prolaznika, troškove liječenja i sve ostale odštete će platiti vlasnik objekta koji se nalazi na tom dijelu trotoara. Zakon je jasan, vlasnik zna da će izgubiti tužbu na sudu, pa sa oštećenim postiže dogovor, kako bi izbjegao plaćanje visokih sudskih troškova.

Raspodjela odgovnosti između raznih nivoa vlasti je takođe striktno podijeljena. Tako je ukupno 290 općina, odgovorno za smještaj i njegu starih, kao i lica koja nisu sposobna za tržište radne snage, te organizovanje obrazovanja od predškolskog do srednjeg. Država odgovara za više i visoko obrazovanje. Policija, energetika, zaštita prirode socijalni i penzijski sistemi su takođe na državnom nivou, a za zdravstvo odgovaraju kantoni ili regije (ukupno 21 kanton).

Plaćanje poreza – temelj socijalne države

U švedskim vrtićima trogodišnja djeca počnu učiti zašto je važno plaćati porez i ta se edukacija proteže, do odraslog doba. Pred vrtiće dolaze vatrogasna, ambulantna i policijska kola, pa personal pokazuje djeci kako se koriste razni uređaji u njihovim vozilima, a vaspitačice objašnjavaju da sve te službe postoje zahvaljujući tome što njihove tate i mame plaćaju porez.

porezi iz radnog odnosa

Nezamislivo je da neki službenik u javnom sektoru, koji prima platu iz poreza, bude osoran ili neljubazan prema nekom građaninu kojem pruža uslugu. Rezultati plaćanja poreza vidljivi su svakom građaninu: čiste ulice, ošišana trava i cvijeće u parkovima, gradski prevoz koji se odvija tačno u minut, socijalna i pravna sigurnost, najviši standard besplatne zdravstvene njege, čisti zrak i voda, hrana čiji se kvalitet kontroliše, i mnogo drugog od životne važnosti za svakog pojedinca.

Da bi takav sistem funkcionisao, Švedska ima robusan državni aparat koji upravlja društvom putem 320 raznih ustanova, savjeta, društava i uprava. Najveće su policija, vojska i Zavod za socijalno i zdravstveno osiguranje.

Porez se povećava kako plata raste. Godišnji zarađeni iznos do 3.500-4.000 KM se ne oporezuje, što otprilike odgovara zaradi đaka preko ljeta. Općine pokušavaju naći balans između potrebe finansiranja svojih potreba i smanjenja općinskog poreza, kako bi privukli stanovnike da žive u njihovoj općini.

fleksibilni procenat poreza na plate1

Donešeni su mnogi zakoni kako bi se onemogućio rad na crno, koji je najčešći u građevinskom sektoru, te zanatskim radovima u kući. Nacionalni biro za borbu protiv rada na crno cijeni da državni budžet godišnje izgubi 13 milijardi KM iz neprijavljenog rada na crno. Da bi smanjila takav rad država je uvela davanje pomoći pri obavljanju nekih usluga. Svi koji imaju određenu visinu plate pri renoviranju i dogradnji vlastite kuće ili stana, koji su stariji od pet godina, dobiju popust od 30% na troškove radne snage (ne za materijal) do 10.000 KM godišnje po osobi. Ako su muž i žena zajednički vlasnici, za troškove radne snage od 20.000 KM, plate 14.000 KM, a ostatak od 7.000 KM izvršilac posla dobije od Državne poreske uprave. Popust se takođe može dobiti za troškove selidbe, čuvanja djece, čišćenje prostorija, vrtlarske radove, te opravke kućanskih aparata i uređaja. Godine 2017. država je isplatila 1,9 milijardi KM na ime ove pomoći.

Više od trećine stanovnika Švedske (3.700.000) vraća rate za podignute kredite. Država na kraju godine vrati građanima 30% od vrijednosti plaćenih kamata na kredit. Godišnja vrijednost tog povrata je 6 milijardi KM, ili 1.600 KM po kreditnom dužniku.

*Tekst prenosimo s autorovog bloga, nastavak slijedi

 

www.xxzmagazin.com

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU