fbpx

 1tot

Fenomen lažnih vijesti u Bosni i Hercegovini

piše: Mihaela Amidžić

Platićete porez ukoliko napustite Bosnu i Hercegovinu, gorivo u Republici Srpskoj najjeftinije u Evropi, dozvoljeni brakovi između ljudi i životinja u Njemačkoj…, samo su neke od lažnih vijesti na koje jedan dio publike “nasjeda” i potom ih širi i dijeli u uvjerenju da su istinite…

Riječ je o aktuelnoj temi koja u posljednje vrijeme privlači sve veću pažnju medijskih stručnjaka ali i šire javnosti. Lažne vijesti (engl. fake news) oblik su propagande nastale korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasiranih u javnost putem tradicionalnih medija ili društvenih mreža.

"Lažni mediji u širem smislu su svi informativni mediji koji ne obavljaju svoj posao po najvišim profesionalnim standardima. U užem smislu, lažni mediji su novijeg datuma i uglavnom podrazumijevaju web stranice koje formalno izgledaju kao da su kredibilni (format, dizajn , ilustracije), ali su sačinjeni zbog ekonomskog ili političkog uticaja kroz kreiranje i širenje lažnih vijesti. Takve stranice najčešće nemaju podatke o vlasništvu, rijetko potpisuju tekstove i agresivno se reklamiraju putem društvenih mreža. Kada je cilj ekonomski, odnosno isključivo sticanje profita, govorimo o viralnim farmama, gdje pojedinac posjeduje i više desetina web stranica u kojima dijeli lažne vijesti. U drugom slučaju, kada je cilj politički, oni se najčešće javljaju u predizbornim kampanjama i imaju za cilj uticaj na već opredjeljene birače", objašnjava Borislav Vukojević , asistent na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci.

Medijima smo danas izloženi više nego ikada prije, a sve veći broj građana osnovne informacije prima putem društvenih mreža pri čemu vrlo rijetko provjeravaju vjerodostojnost tih informacija. Društvene mreže i komunikacijske tehnologije su samo ubrzale dijeljenje takvih informacija. Kao svugdje u svijetu, i Bosna i Hercegovina se suočava sa fenomenom lažnih vijesti, ali su medijima i građanima na raspolaganju web stranice Istinomjer i Raskrinkavanje koje pomažu prepoznavanju takvih informacija.

KOLIKO SU GRAĐANI BiH PODLOŽNI LAŽNIM VIJESTIMA?

Prema riječima Emila Zulejhića, urednika portala Raskrinkavanje, građani BiH su bombardovani lažnim vijestima, glasinama na internetu, pogrešnim informacijama.

"Lažne vijesti i lažni mediji su problem u BiH barem u istoj mjeri u kojoj su problem i u ostalim državama. Došlo je do velikog porasta potpuno lažnih medija s jedne strane, dok je istodobno - zahvaljujući društvenim mrežama - dio narativa koji je bio ograničen na opskurne dijelove interneta, kao što su teorije zavjere, pseudoznanost i slične pojave - stekao vidljivost koju ranije nije imao. Mi, nažalost, nismo iznimka od toga. Niko nije imun na medijske manipulacije i dezinformacije u svim mogućim oblicima“, kaže Emir Zulejhić.

On podsjeća na primjer satirične najave poreza za odlazak iz BiH, koju su mnogi građani shvatili doslovno i ozbiljno, a najsvježiji primjer nasjedanja na potpuno lažne objave jesu nagradne igre koje se “vrte” po društvenim mrežama. Kao uslov za preuzimanje nagrade od korisnika je tražena fotografija obje strane lične karte. Zvuči nevjerovatno, ali stotine i stotine građana su poslali svoje lične podatke, iako na tim stranicama ne postoji ni jedna druga objava osim lažne nagradne igre a pritom imaju i neznatan broj lajkova/pratitelja. Isto tako, lažna stranica aviokompanije "Wizzair" sa ponudama za letove od jednog dolara za dvije bilo koje karte (navodno, povodom rođendana te kompanije) zapravo krije organizovanu mrežu portala koji se bave krađom bankovnih podataka.

Zulejhić kaže da "Raskrinkavanje" ne pretenduje da bude "internet policija", već prije svega da ukaže na različite oblike manipulacija, pokaže da se one dešavaju i u BiH, edukuje građane o medijskoj i informatičkoj pismenošću, te svojim radom utiče i na same medije.

Da su građani podložni lažnim vijestima svjedoči i primjer novinara BBC-a nekadašnjeg dopisnika Tanjuga iz Bruxellesa Dejana Anatsasijevića koji je uzaludno pokušao da objasni jednom čovjeku da nije tačna vijest da je u Njemačkoj legalizovan brak između ljudi i životinja. Čovjek je jednostavno povjerovao u lažnu vijest.

Da bismo se izborili protiv lažnih vijesti i dezinformacija, mora se razvijati medijska pismenost, i to od najranijeg školskog uzrasta. Emir Zulejhić, međutim, upozorava da je u Bosni i Hercegovini medijska pismenost pojam kojem se ne daje dovoljno pažnje, iako je možda i presudan za budućnost medija.

„Upravo medijska pismenost je tema kojom se Raskrinkavanje planira ozbiljno baviti u narednom periodu. Trenutno smo u fazi finaliziranja dodatnog dijela naše platforme koji tek treba da zaživi. U pitanju je edukativni dio koji će se baviti medijskom pismenošću u sklopu kojeg ćemo proizvesti set online lekcija o medijskoj pismenosti. Tim putem želimo edukovati konzumente medijskih sadržaja o tome kako prepoznati kredibilan medij ili medijski izvještaj, koji su to elementi na koje treba obratiti pažnju te kako uopšte koristiti online prostor za traženje kvalitetnog medijskog sadržaja. Pored edukacije čitalaca o tome kako mediji treba da ih informišu, edukativni dio platforme biće koristan i novinarima kao i medijskim radnicima. Trenutno smo i u fazi planiranja aktivnosti na terenu, gdje želimo raditi sa omladinskim medijima, mladim novinarima i studentima upravo na temu medijske pismenosti“, navodi Zulejhić.

KAKO DA PREPOZNATE LAŽNE VIJESTi

„Kako saznajemo“, „Izvori bliski redakciji“ i slične tabloidne konstrukcije definitivno ne ulivaju povjerenje u istinitost navedenih tvrdnji. Medijski izvještaj bi trebao biti potpisan imenom i prezimenom autora, a mediji treba da imaju transparentno vlasništvo i jasno naveden impresum, kako bi publika znala ko stoji iza objavljenih sadržaja.

Borislav Vukojević skreće pažnju na činjenicu da online mediji treba da budu zakonski regulisani. „Internet je slobodan medij i svako ima pravo da kreira sopstveni blog ili web stranicu. Međutim, samo određeni mediji koji poštuju načela novinarstva mogu biti shvaćeni kao pravi mediji. Vijeće za štampu BiH trenutno inicira prvi korak, a to je da se uvede neki simbol koji će označavati da je neki web portal u formalnom smislu medij: da ima impressum, kontakt informacije, novinare, potpisane tekstove, sjedište i slično. Regulatorna agencija za komunikacije trenutno nema nadležnost, ali zbog kompleksnosti audio-vizuelnih medija i njihove regulacije, RAK to ne bi ni trebao raditi, bez određene reforme“, navodi Borislav Vukojević.

„Pronađen lijek protiv raka“, „NATO poslao 35.000 vojnika na Rusiju”, „Počinje treći svjetski rat“..., samo su neki od naslova koji su dijeljeni bezbroj puta preko Facebooka. I Vukojević se slaže da je jedino rješenje da se stane u kraj medijima koji šire lažne informacije - u medijskoj pismenosti .

„Potrebna nam je aktivna publika koja nema medijsku potrebu koju ispunjavaju lažne vijesti, jer samo tako može doći do postepenog smanjivanja efekata lažnih vijesti. Kažem smanjivanja, jer smatram da će lažni mediji i lažne vijesti uvijek postojati, samo će se mijenjati tehničke stvari. Trač i fama su nešto što prati ljudsku egzistenciju od samog početka komunikacije, tako da se to ne može riješiti nekim propisom“, smatra Vukojević .

Da su lažne vijesti prisutne i u svijetu svjedoči mnoštvo primjera. Novinar čuvenog Njujork Tajmsa Džejson Bler je gotovo četiri godine plasirao tekstove sa izmišljenim izvorima. Taj skandal je objelodanjen u maju 2003. godine. Iako je javnost upozoravala redakciju da novinar izmišlja tekstove, on je ipak uspio da uvjeri kolege da se radi o lažnim optužbama. Međutim, on je bio taj koji je lagao...

 lazne vijesti

Tekst nastao u okviru projekta Škola novinarstva "Preglasaj"

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU