fbpx

nasilje nad zenama

 Foto: AFP / Aris Messinis / Ilustracija

Prijavljivanje seksualnog zlostavljanja na radnom mjestu  ugrožava ekonomsku sigurnost zlostavljane žene. “Tišina” koja prati ovu temu uzroke ima u ekonomskoj nesigurnosti i društvenom ignoriranju ove teme, odnosno u prebacivanju odgovornosti za zlostavljanje na žene.

Stavite se u situaciju mlade žene koja je nedavno diplomirala i zaposlila se na poželjnom radnom mjestu – Europskom parlamentu. Usred noći, šef odavno u dobi za mirovinu, šalje vam fotografije vas samih snimljene bez vašeg znanja i pristanka. Ili odbijeni poziv na večeru rezultira optužujućim i patronizirajućim porukama: “Znam da je klišej, da starac zove van mladu lijepu ženu. No strahuješ li što će ljudi reći... ili možda drhtiš od slasnog, a opet uznemirujućeg iščekivanja?” Ako vam ovi blagi primjeri nisu zgadili život, Politico je prikupio još 50 sličnih i više “hard core”primjera samo u EU parlamentu.

Rasprava na temu seksualnog zlostavljanja žena zaposlenih u europskom parlamentu osim novih upozorenja na nasilje, ponovno nije rezultirala zadovoljavajućim političkim odgovorima, već još jednom po redu – rezolucijom. I to nedugo nakon što je EU zaključila da nacionalni parlamenti trebaju ratificirati Istanbulsku konvenciju, što još nisu učinili. Kao i obično EU i ovom problemu pristupa novim birokratskim dodacima koji se ni do sada nisu pokazali funkcionalnima. Svako toliko donesu se nove rezolucije o nekom aspektu nasilja muškaraca nad ženama i sve one, osim birokratske, nemaju gotovo nikakvu drugu funkciju.

Rezolucijom na rezoluciju

Na primjer, rasprava na temu zlostavljanja žena održala se u veljači 2016. godine,  a jedna od prvih rezolucija donesena je davne 2001. godine.

Tada se doduše zaključilo kako nesigurna radna mjesta omogućuju okolinu pogodnu za seksualno uznemiravanje, a parlament, kozmetički poziva države članice da izrade zakone koji se bave problemom. Činjenica da je tema i dalje na tapetu 16 godina kasnije, govori sama po sebi o učinkovitosti mjera EU. Donesene su nakon toga još dvije rezolucije  o tome kako je zaustavljanje zlostavljanja preduvjet za stvaranje rodne ravnopravnosti ili ekonomske emancipacije žena.

Posljednja donesena je Istanbulska konvencija  kojom se traži da zlostavljači odgovaraju za svoja djela. Parlament je u rujnu ove godine izglasao da EU treba potpisati konvenciju.

Međutim, nužan proces ratifikacije po nacionalnim parlamentima ide sporo, nažalost tako i u Hrvatskoj, gdje konzervativna desnica priječi ovaj proces. Dok ima i previše prostora u javnosti, svakako više nego što zaslužuje na temelju valjanosti produciranih argumenata, banalizira i relativizira ideje koje su do sad već trebale ostvariti nepropitivi društveni konsenzus poput onoga da djevojčice također trebaju ići u školu. Ovakve rasprave, parcijalno raspršene u medijskom sustavu, posljedično i nenamjerno zanemaruju širu društvenu sliku.

Ona se ipak uspjela iskristalizirati u jučerašnjoj raspravi u EU parlamentu gdje su zastupnici ljevice (GUE/NGL) tvrdili kako se radi o strukturnom problemu koji se očito pojavljuje u svim klasama i u svim zemljama, dok su razni zastupnici desnice problem pokušavali svesti na multikulturalnost i na isključivo europski parlament: uobičajeno rasistički, tvrdilo se da je parlament mjesto miješanja različitih kultura te da zastupnici dolaze iz svih dijelova Europe gdje socijalne ni rodne norme nisu jednake već se izrazito razlikuju.

Prema istraživanju Agencije za temeljna prava iz ožujka 2014. godine, 55 posto žena ima osobno iskustvo seksualnog uznemiravanja, a 33 posto njih preživjelo je fizičko i/ili seksualno nasilje nakon 15. godine života. Svaka peta žena zna kako je biti žrtva uhođenja.

Pošto rješenja koja nam je ponudio sistem ne funkcioniraju, možda moramo sami pronaći neka nova rješenja. Ako od silovanja nisu sigurne ni pripadnice više klase, poput najplaćenijih holivudskih glumica, kakve šanse imaju ekonomski izrazito ugrožene žene s čestim izlascima s tržišta rada u kakvoj ekonomskoj periferiji? Podsjetimo također na podatak da većina žena život izgubi nakon što iziđe iz štetnog odnosa. Jedno od potencijalnih rješenja je i odgajati djevojčice tako da se smiju, znaju i mogu same obraniti. Neki se put klin se ipak izbija klinom, a izravni napad izravnom obranom.

Bilten

 

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU