fbpx

dječiji brakovi

foto: Google

Tokom prošle godine u Bijeljini su sklopljena četiri dječija romska braka, jedna djevojčica među njima je u tom momentu imala samo 12 godina. U Bihaću, u romskom naselju Ružica, dvije djevojčice su prodane za brak u posljednje dvije godine.

piše: Jelena Jevđenić

Prema zadnjim podacima Fonda Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), čak 21 posto djevojčica bude prisilno udato prije nego što napuni 18 godina. U svijetu je oko 765 miliona mladih ljudi udato ili oženjeno prije punoljetstva. U Bosni i Hercegovini, istraživanjem koje je rađeno 2016. godine, a koje je provodilo udruženje “Zemlja djece”, došlo se do podataka da je sklapanje maloljetničkih brakova u našoj zemlji u ekspanziji.

U Bosni i Hercegovini dječiji brakovi nisu česti u opštoj populaciji, međutim, u romskoj zajedinici su i dalje prisutni.

Dobrotvorna organizacija Save the Children objavila je da kada bi sve djevojčice stekle srednjoškolsko obrazovanje do 2030. godine, više od 50 miliona dječijih brakova moglo bi se spriječiti.

Dragica Biuković, predsjednica Udruženja “Alfa” iz Bihaća, već dugi niz godina radi na poboljšanju života romske djece u prigradskom naselju Ružica, jednom od najvećih naselja sa romskom populacijom. Rad Udruženja “Alfa” je fokusiran najviše na školovanje i edukaciju djece, jer po Dragičinim riječima, škola je jedan od najvažnijih faktora kada su u pitanju dječiji brakovi.

Dragica Biukovic

Dragica Biuković

“Koja djevojčica završi osnovnu i upiše se u srednju školu, nema teorije da će se njoj dogoditi brak, ona je svjesna, ona se bori za svoja prava, ona se zna boriti. I sretni smo, jer imamo djevojčicu koja je završila za kuvaricu, otac joj nije dao da se školuje i radi, ali ona se izborila za svoje pravo da radi, zarađuje, ona je sretna i zadovoljna, ima dalje planove za budućnost”.

Prema Dragičinim riječima, život Romkinja u ovoj mjesnoj zajednici je jako težak. Teško žive, susreću se sa neimaštinom, nasiljem u porodici, ne mogu ostvariti svoja prava, jer su njih većina ušle u brak maloljetne i neškolovane.

“Ove male djevojčice ne mogu ostvariti svoje pravo na školovanje, jer često stupaju u maloljetnički brak. Roditelji, ne svi, ali još ima slučajeva, prodaju djevojčice za brak. Puno manje nego prije, ali u zadnje dvije godine imali smo dva slučaja.

Naše Romkinje ovdje su se jako rano udale, sa 16 godina, većina njih ovdje je kupljena i to, došle su s Kosova. Šta ona može, svekar i svekrva misle da su one njihovo vlasništvo, jer su platili za nju. Od nje mogu raditi šta hoće, ona je dijete, ne zna svoja prava. U većini slučajeva trpe veće nasilje od svekra i svekrve nego od muževa.

I danas ima slučajeva da su muževi ljubomorni i ne puštaju ih same da odu do grada, nego mora neko biti s njom, neko od porodice ili djeca. Imamo tako tužnih slučajava djevojaka koje su prodane u inozemstvo. Najsvježiji je slučaj jedne djevojke koja je bila treći razred srednje škole, otac ju je prodao. Ona je sada u Belgiji, troje djece je rodila, toliko su je maltretirali da ona više nije mogla izdržati, nekako se javila policiji i policija ju je smjestila u sigurnu kuću tamo. Ona je vrijedna i prekrasna, nadam se da će se izboriti za sebe. Mlada je žena, pametna i inteligentna, zaslužuje da tamo ostvari neke svoje snove. A cijeli život je željela da radi, da sebi kupi auto, da ima svoj stan. I mislim da će sada to ostvariti”.

Školovanje je mnogo bitno da bi se izbjegli, i na koncu i zaustavili, dječiji brakovi Romkinja. Radi toga članice Udruženja “Alfa” nastoje edukativnim radionicama upotpuniti školovanje djece. Iako radionice posjećuje jednak broj dječaka i djevojčica, zbog većeg broja isključivanja djevojčica iz sistema školovanja, od strane roditelja, malo više su fokusirane na romske djevojčice. Tako su ovogodišnje stipendije za školovanje, ukupno dvanaest, uplatile za djevojčice.

“Nama je bitno da te djevojčice imaju stipendije, da se nastave školovati, raditi na sebi, da se nauče izboriti za svoja prava. Ja mogu tati neke djevojčice reći sto puta ‘pusti dijete u školu’, on mene ne sluša. Ali ona kada se izbori i kada njemu kaže 'stop’, e to je ono pravo”.

Za stipendije su izabrali djevojčice uzrasta od petog do osmog razreda, jer je taj period najčešći kada ih roditelji ispisuju iz škole.

Najveći problem sa dječijim brakovima je to što to nisu klasični brakovi, već su to vanbračne zajednice koje se najčešće pozivaju na običaje. Djevojčice u najvećem broju slučajeva bivaju prodane, potom tretirane kao svojina bez prava i zaštite. Nasilje, silovanje, zlostavljanje i izrabljivanje su posljedice preranog braka na koji su te djevojčice natjerane. Njihovo zdravlje je ugroženo, jer djevojčice postaju majke. Ni sa fizičke, a ni sa psihološke strane one ne mogu biti dovoljno razvijene i pripremljene za majčinstvo. Dijete rađa dijete koje je automatski uključeno u neimaštinu, nasilje i zlostavljanje i taj začarani krug se ne prekida.

Posljedice dječijih brakova su višestruke:

- Dječiji brak prekida djetinjstvo djevojčice, umanjuje obrazovanje, minimizira ekonomske prilike, povećava rizik od nasilja u porodici i dovodi do ranih, često i vrlo rizičnih trudnoća;

- Kod djevojčica mlađih od 15 godina je pet puta veći rizik da će umrijeti prilikom porođaja nego što je to slučaj kod žena u 20-ima i suočavaju se s većim rizikom od povreda povezanih s trudnoćom;

- Dječije nevjeste često nisu u mogućnosti da pregovaraju o sigurnijim seksualnim praksama i stoga su izložene većem riziku od polno prenosivih bolesti;

- Negativne posljedice dječijeg braka ne odnose se samo na djevojčice nevjeste, djeca dječijih nevjesta imaju 60 posto veći rizik da će umrijeti u prvoj godini života od djece kojima su majke starije od 19 godina.

 

transition

Autor: Impuls

 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU