Zanimljivo je kako su, tijekom vremena, pojedine kategorije mrava dobile i svoje pripadajuće ‘nadimke’, proporcionalno svojim životnim dužnostima i zadaćama. Tako, prema veličini glave i ‘poslovima’ koje obavljaju, razlikujemo mrave ‘radnike’ i mrave ‘vojnike’.

mravi 1

Svima nam dobro poznati mravi, životinje iz porodice kukaca (lat. Formicidae) običavaju živjeti u velikim zajednicama, odnosno skupinama, a bez iznimke posjeduju otrovnu žlijezdu koja uglavnom izlučuje mravlju kiselinu. Za njezino ispuštanje koriste žalac, a ako ga nemaju najprije čeljustima naprave ranu, nakon čega je pošpricaju kiselinom. Snađi se, druže.

Zanimljivo je kako su, tijekom vremena, pojedine kategorije mrava dobile i svoje pripadajuće ‘nadimke’, proporcionalno svojim životnim dužnostima i zadaćama. Tako, prema veličini glave i ‘poslovima’ koje obavljaju, razlikujemo mrave ‘radnike’ i mrave ‘vojnike’.

Bili oni smeđi, crni, ili crveni, mravi su jednostavno – neprestano zaposleni, a upravo svojim skladnim i visoko organiziranim načinom života u zajednici oduvijek su fascinirali i intrigirali svoje ljudske prijatelje.

mravi

Kad se mravi ‘potuku’, to je obično borba na život ili smrt; preživjeti može samo jedan.


Osim radnika (sterilne ženke koje se ne mogu razmnožavati i čija je zadaća prikupljanje hrane, hranjenje i obrana svoje kolonije, izgradnja i povećanje gnijezda – čine većinu populacije jedne kolonije) i vojnika (veliki radnici koji brane koloniju, često napadaju drugu koloniju i dovode ‘robove’), razlikujemo i kraljicu (život započinje s ‘krilima’ koje koristi u parenju, a život provede neseći jaja) te mužjake (mali mravi s krilima, koji lete iz kolonije kako bi se parili s kraljicom, a nedugo nakon toga ugibaju.)

Brojčano promatrajući, porodica Formicidae broji tristotinjak rodova s više od 12 tisuća do sada opisanih vrsta, a procjenjuje se da njihov ukupan broj doseže oko 15 tisuća.

Znanstvenici nagađaju kako su se prvi put pojavili prije više od 130 milijuna godina, a najstariji fosilni zapisi potječu iz razdoblja od prije 92 milijuna godina! Mravi su, također, bića s izuzetno dobrim svojstvima prilagodbe, što znači da obitavaju na svim područjima Zemlje, svim kontinentima, osim Antarktici.

Najčešće su dugi od 2 do 7 milimetara, premda postoje vrste koje su izrasle i do dva centimetra. Znate li kako se zove znanost koja proučava mrave? Odgovor je – mirmekologija.

Mravi spadaju u takozvane ‘socijalne insekte’, a to znači da većinom žive u kolonijama ili skupinama koje mogu brojati i preko dvadeset milijuna pripadnika. Svi mravi iz jednog mravinjaka tijesno su povezana zajednica, a međusobno se bezrezervno prepoznaju po mirisu. Zanimljivo je istaknuti kako se prema mravima iz drugih mravinjaka većina njih odnosi – neprijateljski.

Način komunikacije razvili su putem ticala, a svoje stanište pronalaze pomoću osjeta mirisa. Mravinjak brižljivo njeguju, održavajući maksimalnu razinu čistoće, a hranu ne spremaju za zimske uvjete, već se tada kolektivno zavuku u dublje dijelove i ukočeno – ‘prezime’. Osim mravinjaka, mogu se nastaniti i u trulim stablima, a jako su korisni i ostalim organizmima jer sakupljaju ostatke, mrtve organizme i ostale sitne organske tvari koje bi se inače gomilale na površini ili počele raspadati, što za konotaciju ima neugodan miris, širenje zaraze i slično.

Neki mravi, ističu stručnjaci, bave se – agrikulturom: uzgajaju gljivice kojima se hrane u svojim mravinjacima te u gnijezda unose lišće koje im služi kao hranjiva podloga. Neki se hrane lisnim sokom ili kapljicama nektara, smole. Mravi nemaju pluća, a kisik u tijelo unose kroz sitne otvore koji su smješteni po čitavu tijelu (odušci, stigme). Općenito, očekivani životni vijek mrava kreće se između 40 i 60 dana.

Mravi imaju šest nogu, s tri članka na svakoj, a one su vrlo jake pa mogu podosta brzo trčati. Kad bi čovjek mogao trčati, s obzirom na svoju veličinu poput mrava, trčao bi kao trkaći konj. No, mravi zato mogu podići čak i 20 puta veću težinu od vlastite, a njihov mozak sadrži otprilike 250 tisuća moždanih stanica. Za usporedbu, ljudski mozak ima 10 milijuna moždanih stanica, tako da kolonija mrava kao zajednica otprilike posjeduje istinu veličinu mozga kao i čovjek.

Summa summarum, čovjek bi – pogotovo iz kategorija urednosti, organiziranosti i posvećenosti svojoj zajednici (koloniji) – od ovih sitnih i zanimljivih bića mogao dosta toga naučiti...

Izvor: Biblia

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU