stari auto

Kanađanin Thomas Ahearn je izumio prvi električni grijač za upotrebu u autu 1890. godine.

KILOMETAR SAT

  1. godine Samuel McKeen iz Nove Škotske je izumio prvi kilometar sat koji je mjerio pređenu kilometražu. Kilometar sat je bio korišten prvo kod kočija. Bio je zakačen za točkove i mjerio je kilometražu uz pomoć okretanja točkova.

AKUMULATOR

 Akumulator kakav danas poznajemo pronalazak je Francuza Gastona Plantea, nastao je 1859. godine. Iako su do tada već postojale različite vrste izvora struje, Plante se sjetio da uroni olovne elektrode u elektrolit (razrijeđenu kiselinu), stvorivši tako akumulator koji se mogao puniti. Tako je još sredinom prošlog vijeka nastala baterija kakvu, iako prilično izmijenjenu, koristimo i u današnjim automobilima.

KLIMA UREĐAJ

Prva ideja o uvođenju sistema za hlađenje u prevozno sredstvo javila se u glavi Williama Whiteleya davne 1884. godine. Prema njegovoj zamisli ta “primitivna” klima funkcionisala bi na taj način što bi on stavio veliku kocku leda ispod kočije, zatim bi koristio nešto slično današnjem fenu za upumpavanje hladnog vazduha. Ali prošlo je preko 50 godina dok prvi auto nije dobio sistem za hlađenje. Tačnije prvi auto sa ugrađenim sistemom za hlađenje bio je američki Packard iz 1940-e godine.

GRIJANJE U AUTOMOBILU

Kanađanin Thomas Ahearn je izumio prvi električni grijač za upotrebu u autu 1890. godine.

PRVA SAOBRAĆAJKA SA POSLJEDICAMA ZA LJUDSKI ŽIVOT

Prva saobraćajna nesreća sa posljedicama za ljudski život desila se u New Yorku, kada je 1899. godine na čovjeka naletio automobil.

STARTER AUTA

Prvi starter auta, koji je omogućavao pokretanje vozila iz unutra i bez kurble, koja je do tada služila u svrhu pokretanja, izumio je 1899. godine Clyde Coleman. Charles Kettering iz General Motorsa je usavršio i ugradio u prvo auto. Ovaj izum je omogućio da se mnogo veći broj žena, nego do tada, nađe za volanom.

 

OGRANIČENJE DOZVOLJENE BRZINE AUTA


U nesreći koja se desila u SAD, 1902. godine auto koji se kretao prebrzo udario je konjska kola na kojem su bila dva čovjeka. Jedan čovjek je poginuo na mjestu, a drugi je teško povrijeđen. Zbog ovog incidenta došlo je do prvog uvođenja ograničenja brzine u istoriji.

SEMAFOR

  1. godine izumljen je automatski semafor. Izumitelj ovog semafora bio je Garrett A. Morgan, Afroamerikanac. Jednog dana G. A. Morgan prisustvovao je saobraćajnoj nesreći u kojoj su se sudarili automobil i konjska kola. Ovaj događaj ga je ponukao da napravi ovaj revolucionarni proizvod, koji je do današnjih dana spasio mnoge živote. 20. novembra 1923. godine patentirao je ovaj proizvod, a nakon toga ga je prodao korporaciji General Electric za 40 000 dolara. Kao napomenu treba dodati da je prvi semafor, koji nije bio automatizovan postavljen ispred zgrade Parlamenta u Londonu 1868. godine.

KRAĐA AUTA

Prva zabilježena krađa auta desila se 1905. godine u St. Luisu

ZABRANA VOŽNJE U ALKOHOLISANOM STANJU

1910. Godina , prvi put u istoriji, zabranjena je vožnja pod uticajem alkohola

RETROVIZOR

Prvi retrovizor je predstavljen 1911. godine.

PRVI AUTOPUT

  1. godine otvoren je prvi autoput u SAD. Ovaj put je povezivao Times Square u New Yorku, sa Lincoln Parkom u San Francisku. Njegovo ime je Lincoln Highway, a bio je dugačak 3 389 milja, to je nešto manje od 5 500 km. Danas postoje samo neki dijelovi tog puta, nedaleko od njega je izgrađen novi, savremeni autoput.

POREZ NA BENZIN

Prvi put benzin je oporezovan 1919. godine u Oregonu.

SERVO VOLAN

Francis W. Davis je izumio servo volan. 1920-e godine radio je kao glavni inženjer u odjeljenju za proizvodnju kamiona kompanije Pierce Arrow Motor Car. Za vrijeme svog rada uvidio je problem teškog okretanja volana kod kamion. Davis je napustio svoj posao u toj kompaniji i otvorio je svoju malu radionicu u kojoj je radio na izumu hidrauličnog volana. U tome je i uspio. Ali, ipak, prvi auto sa hidrauličnim volanom proizveden je tek 1951. godine.

DRIVE-IN RESTORAN

  1. godine otvoren prvi drive-in restoran The Pig Stand u Dallasu. Specifičnost ove vrste restorana je da se hrana kupuje iz automobila.

AUTO ATLAS

Rand MacNally izdao je prvi auto atlas, 1927. godine.

POKUŠAJ ZABRANE RADIA U AUTU

  1. godine dolazi do inicijative da se radio u automobilu zabrani. Razlozi su: ometanje vozača u vožnji što uzrokuje saobraćajne nesreće , muzika može uspavati vozača, što može biti jako pogubno; vozači drugih automobila mogu biti ometeni muzikom .Inače, ovu inicijativu pokrenula je tzv. Public Works komisija u Massachusettsu .To je bila prva i posljednja kampanja protiv radio prijemnika.

AUTO RADIO

  1. godine Amerikanac Paul Galvin, šef Galvin Manufacturing korporacije, izumio je prvi radio za auto. Prvi radio prijemnici za auta nisu bili ugrađivani od strane proizvođača auta, nego su se kupovali odvojeno. Galvin je dao svom novom proizvodu ime “Motorola”, povezujući pojmove pokret (eng. motion) i radio.

DRIVE-IN KINO

Prvo drive-in kino, kino gdje se film gleda iz automobila otvoreno je u Cmadenu, New Yersy, 1933. Godine

MAČJE OČI

  1. godine dvadeset trogodišnjak Percy Shaw je izumio “mačje oči”. “Mačje oči” su reflektirajuća plastika koja pomaže vozačima u vožnji noću. Postavljaju se na prevozna sredstva, ali i na puteve. Prvi put za označavanje ivica puta koristila su se na britanskim putevima 1947. godine.

PARKING SAT

Prvi parking sat pojavio se u Oklahoma Cityu 1935. godine.

TUBLES GUME

Prve tubles gume su napravljene 1937. godine.

ŽMIGAVCI

Američki proizvođač Buick prvi put je predstavio električni žmigavac 1938. godine.

RADAR

  1. godine prvi put je upotrebljen radar, aparat koji pokazuje kojom brzinom se auto kreće. Cilj je bio da se smanji broj vozača koji prekoračuju brzinu.

KLJUČ ZA AUTO

Prvi ključ za auto predstavio je Chrysler, 1949. godine.

SIGURNOSNI POJAS

Prvi sigurnosni pojas ugradila je kompanija Ford, 1956.godine. Do kraja 1964. godine u sva nova auta u SAD ugrađivani su pojasevi za prednja sjedišta, a do kraja 1966. godine i za zadnja.

AUTOMATIKA

  1. godine Chrysler je prvi put u autu uveo automatiku.

VAZDUŠNI JASTUK

1973 godine istraživački centar General Motorsa je izumio prvi vazdušni jastuk, koji je bio korišten za sigurnost u vozilu. Prvi auto u koji je bio ugrađen bio je Chevrolet iz 1973. godine i ugrađivao se kao dodatna, ali ne i standardna oprema. Međutim, u to vrijeme kupci nisu kupovali auta sa ugrađenim vazdušnim jastucima, tj. zainteresovanost tržišta za tim proizvodom je bila mala. I baš zbog toga i zbog slabe isplativosti GM ih je prestao ugrađivati u svoja auta. Vazdušni jastuk je ponovo ponuđen na tržištu 1984. godine od strane američkog Forda, u modelu Tempo. Ni ovaj put nije ugrađivan kao standardna, nego kao dodatna oprema. Tek nakon četiri godine 1988. Chrysler je postao prva kompanija koja je ugrađivala vazdušne jastuke kao standardnu opremu.

BOČNI VAZDUŠNI JASTUK

  1. godine Volvo je prvi počeo sa ugradnjom bočnih vazdušnih jastuka.

NAJ…

Najduzi automobil ikada napravljen je limuzina na 26 tockova, duga 30,48 metara, koju je nacinio Dzej Orberg iz Kalifornije. Ta limuzina ima bazen za kupanje i dasku za skokove u vodu, i vodeni francuski krevet. Moze da se vozi kao celina ili da se povija u sredini kao tramvaj.

Najizdrzljiviji automobil: Najveca poznata kilometraza za neki automobil iznosi 1,906.879 km, koliko je nesumnjivo prevalio Mercedes 180 D Roberta Rajlija. Automobil je proizveden 1957. god. i ta kilometraza je napravljena do 1978. godine. Kasnija sudbina vozila je nepoznata…

(unoportal.net, Saobraćaj i mi)

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU