Mozak je konstantno zaposlen brojenjem: on mjeri ritam govora, minute do sljedećeg obroka, onu pauzu između dvije tekstualne poruke. Bez svega toga, pogrešno bismo tumačili motive prijatelja, ili bismo propustili pauzu za ručak. Kako mozak računa vrijeme?

clock 1205634 1280

Mozak je konstantno zaposlen brojenjem: on mjeri ritam govora, minute do sljedećeg obroka, onu pauzu između dvije tekstualne poruke. Bez svega toga, pogrešno bismo tumačili motive prijatelja, ili bismo propustili pauzu za ručak. Kako mozak računa vrijeme?

Neuroznanstvenici ne razumiju u potpunosti taj precizan neuralni ples – bar ne još. No, poznato je da nije moguće uprijeti prstom na samo jedno područje mozga koje bi bilo odgovorno za obavljanje ovog kompleksnog i razgranatog zadatka.

Različiti dijelovi naše sive tvari odgovaraju na različite vremenske zadatke, a snimanje mozga omogućilo je znanstvenicima da raščlane koja područja rade što. Od bubnjanja uz određenu glazbenu frazu ili procjene koliko je trajao sastanak, ova specijalizirana područja djeluju združenim snagama kako bi oblikovali našu percepciju vremena.

1. Štoperica

Kada mozak uhvati signal iz okoline poput, recimo, mirisa ćevapa, dodatno motoričko polje funkcionira kao brojač: njegova aktivnost povećava se s vremenom trajanja podražaja. Dok god postoji vanjski signl, neuroni unutar dodatnog motoričkog polja “ispaljuju” te prikupljaju informacije koje obrađuju druga područja mozga.

2. Centar za pamćenje

Nemoguće je procijeniti vrijeme bez kratkotrajnog pamćenja, koje prebiva u desnom inferiornom frontalnom kortekstu, odmah iza čela. Primjerice, da bi izračunalo trajanje plača djeteta, ovo područje prati kada je zvuk počeo i završio. Bez pamćenja, informacija o početku plača nestala bi iz mozga nakon samo nekoliko sekundi.

3. Razvrstač sljedova

Da bi bili produktivni, ljudi moraju biti u stanju prepoznati redoslijed serije. Slogovi riječi, plesni koraci, proces jutarnjeg oblačenja – sve su to određeni setovi sljedova. U MRI studijama uočeno je da se hipokampus “upali”, što je signal aktivnosti, kada razvrstavamo ove sljedove.

4. Čuvar takta

Mali mozak koordinira pokrete mišića pa je povezan s raznim tipovima vremenskih zadataka – osobito se to tiče održavanja takta. Kod ispitanika se ovo područje “upalilo” kao disko kugla tijekom vremenskih zadataka predviđanja, poput udaranja ritma. Mali mozak pomaže nam odlučiti koliko trebamo čekati između udaraca.

5. Brojač nagrada

Ako volite slatko, sigurno nećete otići s rođendana prije negoli se pojavi torta. Za to su zaslužni bazalni gangliji, čudnovato oblikovana nakupina neuralnih klastera ili jezgri. Oni vode proces koji se naziva odgođenom olakšicom (eng. delayed discounting) i koji nam govori koliko bismo trebali čekati – ili ne – ovisno o isplati.

Milijarde otkucavajućih satova

Neuroznanstvenici i dalje nisu sigurni kako skupina stanica uspijeva pratiti vrijeme. Posljednja ideja, koja se naziva teorija populacijskog sata (eng. population clock theory), predlaže da neuroni u cijelom mozgu, a ne određeni dio sive tvari, konstantno otkucavaju. Podražaj – poput započinjanja šetnje do posla – aktivira neurone koji zatim “ispaljuju” i stvaraju uzorak upaljenih stanica koji ukazuje na to koliko je vremena prošlo.

Svaki “strujni krug” djeluje kao jedinstveni sat; put može biti upisan u jednom dijelu uzorka, automobil na cesti u drugom, što znači da u našoj glavi postoji bezbroj brojača. Znanstvenici smatraju da različita područja mozga čitaju ove strujne krugove, što objašnjava zašto možemo prelaziti ulicu, slušati glazbu i pisati poruku u isto vrijeme.

Ivana Marić

geek.hr

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU