Svako nasilje nad djetetom vrijeđa i ponižava, svako boli i svako, upozoravaju stručnjaci, ugrožava razvoj i odrastanje djeteta, a posljedice mogu biti i vrlo teške te dugotrajne za njegov fizički i emocionalni razvoj.

2c2a6bea09de431397c663f9d6a12545 preview

Nemaju povjerenja u odrasle

Neke od posljedica su nedostatak samopouzdanja, odrastanje s osjećanjem da ne vrijede dovoljno, nesigurnost, povlačenje u sebe ili pretjerana agresivnost, neprihvatljivo ponašanje kada svojim djelovanjem ugrožavaju sami sebe, ali i druge, usvajanje modela nasilnog ponašanja. Zbog nedostatka brige i pažnje, djeca izlaz vrlo često vide u agresivnom i destruktivnom ponašanju, alkoholu, bježanju od kuće i iz škole i slično. Istraživanje među 7000 učenika u BiH, provedeno u protekloj godini, pokazalo je kako je svako treće dijete u našim školama iskusilo neki oblik nasilja, fizičko, psihičko, nasilje na internetu, ali i seksualno. Prema podacima istraživanja koje je provela Udruga za razvoj društva “Kap”, od 2500 učenika koji su izjavili kako trpe nasilje, samo njih 66 navelo je da je slučaj prijavilo policiji. “Većina djece nikome ne prijavljuje nasilje koje trpi jer ne vjeruje da se bilo što može promijeniti. Djeca nemaju povjerenja u odrasle, u školu ni policiju, a s druge strane, nasilje ne prijavljuju zbog straha od odmazde nasilnika, ali i zbog srama. Podaci do kojih smo došli izrazito su zabrinjavajući jer svako dijete koje trpi nasilje tu traumu može nositi cijeli svoj život”, kazala je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica Udruge za razvoj društva “Kap” Merima Spahić.

Ako djeca nekome i priznaju da su žrtve bilo kakve vrste nasilja, a najčešće vršnjačkoga, to uglavnom govore svojim roditeljima. “Roditelji s kojima razgovaramo i koji nam se obraćaju za pomoć uglavnom tvrde kako škole često ne reagiraju, pa čak i zataškaju nasilje ‘kako ne bi narušile svoj rejting’. To je potpuno pogrešno. Samo rješavanjem slučajeva nasilja škola može imati dobar rejting”, poručila je Spahić. “Nasilje je u porastu, posebice verbalno. Djeca svašta kažu jedna drugoj i više to nije bezazleni dječji smijeh jer je u porastu broj krađa i tučnjava. Veliki je problem u našem društvu, posebice roditeljima, koji sve manje provode vremena s djecom. Kada ga i provode, onda to bude nekvalitetno. Krive su društvene mreže, prestiž, ali i sustav koji nema ništa riješeno”, kazala je za Radiosarajevo.ba jedna od sarajevskih učiteljica.

“Plavi telefon”

Više od 1500 poziva upućeno je “Plavom telefonu” tijekom 2016. Pozivi su se najčešće ticali nasilja i zlostavljanja, kao i problema u obiteljskim ili odnosima s vršnjacima. Savjetodavnu liniju najviše pozivaju djeca između 10 i 18 godina, dok roditelji traže savjet kada primijete zabrinjavajuće ponašanje djeteta te ne znaju kome se obratiti i kako reagirati. Uz djecu, mlade i roditelje kojima su potrebni savjet i podrška, “Plavi telefon” zvale su i osobe koje imaju informaciju kako dijete ne odrasta u zdravom okruženju i da je žrtva zlostavljanja ili nasilja.

Ljiljana Vidačak/Večernji.ba

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Vijesti - Arhiv

Januar 2018
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4