790x450crowd

Gomile su bez sumnje uvijek nesvijesne; no i ta nesvijesnost može biti jedna od tajni njihove snage. Razum je čovječanstvu previše nov pojam i još previše nedotjeran, a da bi nam mogao razotkriti i nadomjestiti zakone nesvijesnosti

Skup zajedničkih karaktera, što ih nasljedstvo daje svim pojedincima nekog plemena, sačinjava dušu toga plemena. No kad se izvjesni broj tih pojedinaca stopi u gomilu, da zajedno radi, uči nas opservacija, da iz same činjenice njihovog ujedinjenja proizlaze izvjesni novi psihološki karakteri, kojih nije bilo u plemenskim karakterima i koji se od njih bitno odvajaju.

Proučavanje socijalnih pojava ne može se odvojiti od proučavanja naroda, od kojih su te pojave proistekle. Proučavajući socijalne pojave, valja ih dakle postepeno ispitivati s dva vrlo različna stajališta. Tad ćemo doći do toga, da su izvodi čistog razuma vrlo često u opreci s praktičnim razumom. Filozof, koji ispituje socijalne pojave, ne smije zaboraviti da one uz svoju teoretsku vrijednost imaju i praktičnu.

Kad to utvrdi, mora biti vrlo obziran u zaključcima, koje bi mu u prvi mah nametala logika.

Ovu mu rezervu nalažu još i drugi momenti. Kompliciranost socijalnih činjenica je tolika, da ih ne možemo obuhvatiti u njihovoj cjelini i predviđati učinke njihovog uzajamnog uticaja. Pored toga se čini, da se iza vidljivih činjenica ponekad kriju tisuće nevidljivih uzroka. Vidljive socijalne pojave očito su rezultat nesvijesnog rada, koji je često nepristupačan našoj analizi.

Gomile su bez sumnje uvijek nesvijesne; no i ta nesvijesnost može biti jedna od tajni njihove snage. Razum je čovječanstvu previše nov pojam i još previše nedotjeran, a da bi nam mogao razotkriti i nadomjestiti zakone nesvijesnosti. U svim našim postupcima nesvijesnost ima veliku ulogu, a razum vrlo malu. Nesvijesnost utječe kao sila, koja je još nepoznata.

 Uvod – era gomila

Veliki prevrati, koji dolaze prije promjena civilizacije, kao npr. pad Rimskoga carstva i nastanak Arapskog carstva, čine se na prvi pogled, kao da su determinirani znatnim političkim promjenama: invanzijama naroda ili obaranjem dinastija. Uistinu važne promjene, naime one, iz kojih proizlazi obnova civilizacija, zbivaju se u idejama, shvatanjima i vjerovanjima. Veliki historijski događaji vidljivi su efekat nevidljivih promjena u ljudskom mišljenju. Današnje razdoblje donosi jedan od onih kritičnih momenata, kad je ljudsko mišljenje na putu da se promijeni. Temelj ove promjene dva su osnovna faktora. Prvi je destrukcija religioznih, političkih i socijalnih vjerovanja, iz kojih proizlaze sva načela naše civilizacije. Drugi je stvaranje sasvim novih životnih uvjeta i mišljenja uslijed modernih otkrića znanosti i industrije. U vrijeme, kad su se uzdrmala i izginula sva naša stara vjerovanja, kad se stari stubovi društva pomalo ruše, moć gomila je jedina sila, koju ništa ne ugrožava i kojoj ugled može samo rasti.

Doba, u koje stupamo, bit će uistinu era gomila. Jedva jedno nas stoljeće dijeli od vremena, kad su glavni faktori događaja bili tradicionalna politika država i suparništva vladalaca. Danas više ne vrijede političke tradicije, individualne težnje suverena i njihovog suparništva, već je naprotiv glas gomila zadobio svu važnost. Poznavanje psihologije gomila danas je posljednje utočište državnika, koji hoće, ne da vladaju gomilama, to je već postalo preteško, već da barem one ne zavladaju njime.

Iz knjige Psihologija gomile Gustava Le Bona (1895.) Izvor: fenomeni.me

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU