7afionNomad opt

Nezainteresiranost Evropske unije omogućila je opasnim proruskim i nacionalističkim snagama da izbiju u prvi plan.

Simon Tisdall, The Guardian/VD40, NOMAD

Obilježena etnički zasnovanim zloupotrebama, prevarama i zastrašivanjem, predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini otkrila je alarmantnu sliku sve izraženije nestabilnosti duž cijele balkanske regije, gdje su se probuđene snage nacionalizma, koje otvoreno ali i tajno podržava Rusija, našle u borbi za moć i utjecaj s zapadno orijentiranim političkim strankama okrenutim ka EU.

Skoro četvrtinu stoljeća nakon potpisivanja, kompleksni Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini pokazuje znake propadanja. Milorad Dodik, separatistički nastrojen lider Republike Srpske (regija Bosne i Hercegovine u kojoj dominiraju bosanski Srbi), vodio je kampanju pozivajući na podjele i zaoštravajući tenzije u svojim odnosima prema bošnjačkom narodu u BiH (bosanskim muslimanima).

Taktiku kojom se služio Dodik, a koju su također – iako u manjoj mjeri – primjenjivali hrvatski i bošnjački političari, Transparency International je u svom prošlosedmičnom izvještaju ocijenio kao grubu i flagrantnu. Ova organizacija koja prati stanje u oblasti borbe protiv korupcije ocijenila je da su sve političke stranke koje su učestvovale u predizbornoj kampanji kršile pravila kampanje “u do sada nezabilježenoj mjeri”. “Zloupotrebe su se vršile na najotvoreniji mogući način, uključujući i direktne napade i prijetnje, pritisak na birače i kupovinu glasova”, kaže se u ovom izvještaju.

Dodik, kao kandidat za srpskog člana tročlanog Predsjedništva BiH, je u jednom istupu priznao da je penzionerima isplaćena jednokratna naknada kako bi se osigurali njihovi glasovi. Također je zaprijetio da će otpustiti zaposlene u javnim preduzećima koji budu glasali za njegove izborne rivale. U četvrtak mu je Izborna komisija izrekla kaznu zbog govora mržnje.

No, Dodikovi neprikriveni separatistički nagoni, njegove bliske veze s Rusijom i neprijateljstvo prema EU samo dodatno raspiruju postojeće strahove o općoj dezintegraciji. Prošlog mjeseca je Dodik u jednoj izjavi ustvrdio da se SAD i Velika Britanija miješaju u izborni proces: “U Bosnu je došlo 40 britanskih operativaca. Pet ih je sada u Banjaluci... Svaki dan rade na destabilizaciji.” Sveukupno, kaže Dodik, strane vlade, pri čemu misli na zemlje EU i SAD-a, potrošile su 200 miliona eura nastojeći utjecati na rezultate izbora. SAD i Velika Britanija odbacuju takve tvrdnje. U odbranu ovih Dodikovih tvrdnji stao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Nakon izbora, obećao je Vučić, predstavit će “nevjerovatne dokaze o najbrutalnijem miješanju pojedinih zapadnih sila u Republici Srpskoj.”

Analitičari otkrivaju da iza takvih optužbi stoji Rusija, naglašavajući Dodikov predizborni susret s Vladimirom Putinom i tijesne ekonomske i energetske veze Moskve i Republike Srpske. Već izvjesno vrijeme je jasno da sveukupni ruski napori usmjereni na podrivanje i suprotstavljanje zapadnim zemljama, što je dodatno dramatizirano prošlosedmičnim špijunskim skandalom u Nizozemskoj, sežu i do zemalja zapadnog Balkana. No, ruski angažman u ovom području je sve jači.

“Rusija ne krije činjenicu da će učiniti sve što može kako bi osigurala da pravoslavne zemlje na području bivše Jugoslavije ne postanu članice NATO-a”, izjavio je Ivor Roberts, bivši britanski ambasador u Beogradu. Rusija se protivi i njihovom članstvu u EU. Prema tvrdnjama makedonskog premijera i zvaničnika SAD-a, Moskva je manipulirala referendumom u Makedoniji, gdje je bojkot nacionalista, koji je navodno financirala Rusija, pomutio nade u makedonsko članstvo u EU i NATO-u. Rusija čvrsto odbacuje ove i slične tvrdnje koje se odnose i na neuspjeli državni udar u Crnog Gori iz 2016. godine.

Izbori su u prvi plan istakli strahovanja da bi se druga dejtonska kreacija – bošnjačko-hrvatska federacija –čiji je Izborni zakon predmet spora, također mogla raspasti. Dragan Čović, vođa glavne hrvatske političke stranke i član državnog Predsjedništva, tvrdi da su Hrvati marginalizirani i zagovara neki oblik organiziranja ispod državnog nivoa gdje bi Hrvati bili u većini. Čović ima podršku nacionalističke Vlade Republike Hrvatske, a nedavno se sastao s Dodikom, čime je dodatno razbuktao spekulacije o otcjepljenju. Nestabilna ekonomija u BiH – uprkos decenijama EU pomoći, BiH je i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi – širokorasprostranjena korupcija, organizirani kriminal i problem slobode medija, visoka stopa nezaposlenosti mladih koja je oko 50%, kao i neprekidni odlazak intelektualaca i obrazovanih ljudi, faktori su koji podstiču sve izraženije etničke tenzije i pribjegavanje tvrdolinijaškoj retorici.

Također, uvriježeno je mišljenje da je EU zaboravila na BiH i da je sve manje zainteresirana za ideju dodatnog proširenja jer je više zabrinjava problem migracija i nacionalističko-populističkih tenzija unutar njenih granica. Druga strana ruske agresivne političke trgovine je samozadovoljna Evropa, koja je skoro zanemarila ovaj region. Situaciju dodatno komplicira činjenica da Recep Tayyip Erdoğan, turski predsjednik koji se protivi EU a naklonjen je Rusiji, podržava bosanske muslimane.

“Međunarodna zajednica, posebno EU, potpuno je odustala od ideje o provođenju temeljite ustavne i političke reforme u BiH. A taj potez direktno ide u korist političkih snaga s negativnim namjerama i reakcionarnih političara nepopustljivo uvjerenih u ispravnost svojih stavova” rekao je za Euronews Jasmin Mujanović, politolog.

Samit u Sofiji održan u maju prošle godine, nakon kojeg je uslijedio sastanak u Londonu između EU i šest balkanskih zemalja na putu ka EU – Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Kosovo i BiH – je bez sumnje bio veliko razočarenje. Njihova takozvana “evropska perspektiva”, u okviru rasporeda za buduće članstvo u EU, potisnuta je, gotovo do daljnjeg, zbog protivljenja koje je predvodila Francuska.

Jednako kao i druga demokratska društva koja se teško nose s demokratskim procesima, tako ni BiH više ne može očekivati spas od Amerike. Trumpovo divljenje Putinu, praćeno indiferentnošću njegovog slogana America First, doprinosi strahovima u vezi sa sigurnosnom situacijom širom Zapadnog Balkana. Trump je nedavno brutalno jasno rekao da ne namjerava voditi bitke za Crnu Goru, a nije posebno naklonjen ni NATO-u ni EU. U međuvremenu, dvojica bivših Trumpovih saradnika, koji su s njim sarađivali tokom kampanje, postali su Dodikovi plaćeni lobisti.

Je li Evropa spremna za još jedan balkanski katastrofalni slom? Čini se da nije. Je li takav slom izvjestan? Moguće. Nakon Dejtona, NATO je u regionu imao 54.000 vojnika. Vojna misija EU u BiH sada jedva da ima 600 vojnika. Poput mirovnih snaga UN-a 1995. godine, i oni bi se mogli naći u situaciji beznadežne vojne inferiornosti.

nomad.ba 

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU