8kriminalci

Motiv hapšenja Predraga Kurteša i i ostalih nije bila borba protiv korupcije i kriminala, kojeg evidentno ima u predmetu „Registar“, već isključivo obračun federalnog ministra Aljoše Čampare sa svojim neistomišljenicima

Piše: Avdo Avdić

Sud BiH odbio je prijedlog Tužilaštva BiH da se uhapšenima u predmetu „Registar“ odrede mjere zabrane, saznaje Žurnal.

Tako je propala još jedna „spektakularna“ akcija Tužilaštva BiH, Federalne uprave policije i magazina Faktor, planirana i organizovana u sarajevskim brdskim kafanama. Akcija koja je dokazala da su ove pravosudno-policijske institucije u stanju od kriminalaca napraviti žrtve. 

Jer, motiv hapšenja Predraga Kurteša i i ostalih nije bila borba protiv korupcije i kriminala, kojeg evidentno ima u predmetu „Registar“, već isključivo obračun federalnog ministra Aljoše Čampare sa svojim neistomišljenicima.  Od samog početka ovaj spis prate mnoge nelogičnosti, ali događaji od četvrtka ujutro i petka navečer dokazuju da je hapšenje Predraga Kurteša, Dragana Miokovića, Kemala Kačapora i Enesa Masle provedeno samo da bi federalni ministar policije pokazao svoju moć.

PRED BLISKIM MEDIJIMA

Prvo, po naredbi Tužilaštva BiH Federalna uprava policije je, pred kamerama medija bliskih isključivo ministru Čampari, provelo akciju hapšenja u predmetu Registar. Noć prije hapšenja, donesena je odluka da neće biti  zatražen pritvor za osumnjičene. Stoga nije jasno, zbog čega je uopće provedeno hapšenje,  ako će postupajući tužilac predložiti oslobađanje osumnjičenih nepunih 48 sati nakon akcije. 

Drugo, po Zakonu o krivičnom postupku BiH policija i tužilaštvo imaju pravo zadržavanja ukupno 48  sati, nakon čega osumnjičene moraju predati u nadležnost suda. Tužilaštvo BiH je u petak, u 16 sati, poslalo Sudu BiH prijedlog za određivanje mjera zabrane uhapšenima u akciji Registar, nakon čega je izdato i saopćenje za javnost. 

Dva sata kasnije, sudija za prethodni postupak Suda BiH je poslao formalnu obavijest Federalnoj upravi policije u kojoj je navedeno da „nema više osnova da se uhapšeni zadržavaju u pritvoru“, jer je Tužilaštvo tražilo samo mjere zabrane. Istu obavijest Sud je poslao i braniocima uhapšenih Alenu Nakiću i Vasviji Vidović. Oboje su za Žurnal potvrdili da su odmah nakon toga zvali Federalnu upravu policije i pitali kada će postupiti po naredbi Suda BiH.

„Rečeno mi je da će oni biti pušteni tek u subotu ujutro“, kazala je Vidovićeva. 

Advokat Nakić kazao nam je da se u petak oko 19.30 pojavio pred zgradom FUP-a, ali su mu službenici te policije kazali da ne mogu pustiti Kurteša i ostale, unatoč obavijesti Suda BiH da „nepostoje razlozi za njihovo zadržavanje“. 

ŽELIM DA SE IZVINIM

Advokati su se, potom, obratili Sudu BiH, čiji su službenici, također, kontaktirali FUP gdje im je rečeno da tužilac nije izdao naredbu za puštanje osumnjičenih. A postupajući tužilac Saša Sarajlić bio je nedostupan. I za odbranu, i za Sud BiH i za novinare Žurnala koji su u petak navečer pokušali saznati detalj više. 

Nakon toga, u priču se uključila i glavna državna tužiteljica Gordana Tadić koja je pokušala spasiti situaciju, te je lično od FUP-a tražila puštanje Kurteša i ostalih. Međutim, tek nakon dvosatnog ubjeđivanja, FUP je „popustio“, te su osumnjičeni pušteni na slobodu. 

„Želim da se izvinim, jer sam mislio da je drugačija procedura“, izjavio je jutros na ročištu u Sudu BiH Saša Sarajlić, državni tužilac koji vodi istragu u ovom predmetu. 

Koliko je Tužilaštvo predano radilo na ovom predmetu, dokazuje i prijedlog za određivanje mjera zabrane. Naime, u prijedlogu je navedeno da se za osumnjičene „Kurteša, Miokovića, Kačapora i Maslu odrede mjere zabrane komuniciranja sa ODREĐENIM osobama“. Koje su to "određene" osobe, Tužilaštvo nije navelo, pa je, stoga, Sud procijenio da ne može odrediti ni mjere zabrane. 

Dalje, Tužilaštvo BiH, prema informacijama Žurnala, godinu i po dana nije poduzelo niti jednu radnju u ovom spisu. U martu prošle godine od Suda BiH su zatražene naredbe za vještačenje bankovnih računa i od tada, pa sve do prošle sedmice, nije uradilo ništa u predmetu „Registar“. A onda su se, naprasno, sjetili da su revizori još 2014. godine upozorili da je posao sa matičnim knjigama državu koštao milion maraka više nego što je bila objektivna cijena. No, izbori su tada bili još daleko.  

(zurnal.info)

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU