1miso

Kanjon rijeke Vrbas - foto: Mišo Vidović 

Vrbas nije samo rijeka, Vrbas je najljepša banjalučka priča o generacijama koje su se rađale, živjele i umirale uz njegove obale. Naši pretci su nam ostavili ovu bistru, divlju vodu, mi je moramo sačuvati za naše potomke, to je naša obaveza! 

Kod Krminskog mosta 30.11.2017. godine u Krupi na Vrbasu okupili su se mještani, novinari, predstavnici Centra za životnu sredinu, firme koja radi UT uslove i investitora. Okupljeni su se odazvali na poziv da se uviđaj i razgovor sa građanima obavi u prostorijama Mjesne zajednice Krupa na Vrbasu. 

Kanjon Vrbasa je spašen – šta dalje? 

Koalicija za Vrbas je još krajem 2004. godine, prije potpisivanja ugovora o koncesiji upozoravala Vladu Republike Srpske da ugovor nije u interesu građana Banjaluke i RS, ali vlada je sa "HES Vrbas" potpisala ugovor o koncesiji vrijedan 165 miliona eura za izgradnju i korištenje dvije hidroelektrane u kanjonu rijeke Vrbas, HE "Krupa" i HE "Banjaluka-Niska". Preko 17 000 građana i građanki Banjaluke 2005. godine je reklo "NE" izgradnji ovih hidroelektrana a Skupština grada Banjaluka donijela odluku da se protivi potpisanom ugovoru o koncesiji. 

1protesti

Protesti u Banjaluci 2005. godine - foto: CZZS

Vlada RS, međutim, ugovor o koncesiji nije raskinula. Desilo se to tek 10 godina kasnije, 2015. godine, što je rezultiralo pokretanjem arbitražnog postupka "teškog" 102 miliona KM koji je slovenačka firma "Viadukt" pokrenula protiv BiH. 

Do pokretanja arbitražnog spora došlo je nakon što je "HES Vrbas", koji je trebao da gradi HE na Vrbasu, u oktobru 2015. godine uputio Vladi RS odštetni zahtjev od 46 miliona KM zbog raskida ugovora, a kako se nisu dogovorili sa slovenačkom firmom "Viadukt", ista je pokrenula zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu. 

Vlada RS se u sporazumu koji je potpisala obavezala da će platiti sve troškove advokata, pravnih i finansijskih savjetnika i drugih eksperata i konsultanata, kao i troškove vođenja postupka, uključujući administrativne troškove i takse, troškove Arbitražnog tribunala, kao i sve druge troškove potrebne za vođenje ovog postupka. 

Vlada se obavezala da će to da plati novcima poreskih obveznika a niko od aktera ovog štetnog ugovora nije odgovarao. Odgovor na pitanje “Šta dalje?” mogli smo čuti u Mjesnoj zajednici Krupa na Vrbasu. 

1czzs 5

Mjesna zajednica Krupa na Vrbasu - foto: CZZS

"Struja nama treba" 

Prisutnima u mjesnoj zajednici obratili su se predstavnici investitora ZP "Hidorelektrane na Vrbasu" a.d. Mrkonjić Grad i "Urbis centar" d.o.o. Banjaluka. Idejni projekat nismo dobili na uvid. Nisu ga imali ni predstavnici Centra za životnu sredinu koji su zahtjev za dostavu istog podnijeli prema zakonskoj proceduri još prije godinu dana. Objašnjenje, još se dorađuje. 

Projektom HE Krupa (14 MW) predviđena je izgradnja brane 18 - 20 metara i premještanje magistralnog puta M16 od mosta u Krminama do hidroelektrane „Bočac 2“ u dužini od 10 km sa lijeve na desnu obalu Vrbasa. Po riječima investitora to bi koštalo oko 56 miliona evra od čega je 10 miliona za izmještanje puta i dva mosta. 

Na novinarskom turu koji su početkom novembra ove godine organizovali Centar za životnu sredinu iz Banjaluke i organizacija Arnika iz Praga, Češka Republika, imali smo priliku obići niz mini hidroelektrana koje se grade ili su već u pogonu u cijeloj Bosni i Hercegovini. Mještani su nam pričali, a neki investitori sa kojima smo razgovarali i potvrdili, da uz hidroelektrane namjeravaju realizovati i neke infrastrukturne projekte kao što je rasvjeta, šetalište uz rijeku i sl. Privatni investitori nastoje na svaki način dobiti pristanak lokalnog stanovništva pa se ne treba pretjerano čuditi ovakvim ponudama.

ZP "Hidorelektrane na Vrbasu" je državna firma, ali se direktor Nedeljko Kesić pokušao poslužiti istom pričom konstatujući da je most prema Krminama oronuo i opasan, te da je u projektu izgradnje hidroelektrane planirana izgradnja i novog mosta. Ali građani više nisu naivni, pa su odmah reagovali ističući kako je infrastruktura u nadležnosti grada Banjaluka i da se ne može vezati uz izgradnju hidroelektrane. 

1miso 4

Most prema Krminama - foto: Mišo Vidović

Direktor Kesić se onda potrudio da nam objasni kako nam struja treba, jer zapadni dio RS ne proizvodi dovoljno električne energije kao istočni, a prenosom se određeni dio energije gubi, što je tačno. Na pitanje koliko struje izvozimo, rekao je 30%. Ne morate biti stručnjak iz ove oblasti pa da shvatite da se i izvozom gubi određeni, znatno veći, dio energije. Kada bi se nešto od izvoza usmjerilo iz istočnog na zapadni dio, ustvari bismo svi bili na dobitku. Manje bismo izvozili, ali bi sačuvali kanjon Vrbasa i uz dobre projekte i podsticaje privatnog poduzetništva razvijali turizam koji bi nam dugoročno donio mnogo više nego izvoz struje. 

Šta se krije iza HE Krupa? 

U petak smo saznali da nakon ove hidroelektrane slijedi izgradnja sljedeće hideoelektrane "Grbići", nizvodno od Krupe na Vrbasu. 

Na pomenutom novinarskom turu saznali smo i da se planira izgradnja hidrocentrale na Vrbasu u selu Babin potok kod Donjeg Vakufa. 

Šta se još planira nismo saznali, ali smo sigurni da bi se Vrbas za nekoliko godina pretvorio u veliko jezero. Smanjen kvalitet vode, uništeni biodiverzitet, negativan uticaj na živote ljudi, to je ono što nas čeka ako se ove hidroelektrane izgrade. 

1marketa 7

Rijeka Vrbas, selo Babin potok gdje je planirana izgradnja mini hidrocentrale - foto: Markéta Šedivá

Vrbas nije samo rijeka 

Nakon sastanka u Mjesnoj zajednici Krupa veliki broj mještana izjasnio se da ne želi novu hidroelektranu na Vrbasu i da neće dati svoje zemljište za potrebe izgradnje ove hidroelektrane. Svjesni su da nemaju nikakve koristi od hidroelektrana „Bočac 1“ i „Bočac 2“ koja je u izgradnji, pa tako neće imati koristi ni od ove hidroelektrane već samo štete. 

"Izgradnja ove hidrocentrale bi uništila rijeku i sve oko nje. Mi ovu vodu pijemo. Banjalučani su pametni i mi ćemo da se dignemo protiv hidrocentrale. Nema gradnje! Ovo je borba za goli život!", rekla je mještanka Nada Stanojević. 

1marketa 6

Rijeka Vrbas iza mini hidrocentrale Bočac 2 - foto: Markéta Šedivá

I ekolozi su protiv: "Mi smatramo da je ovaj projekat, iako se radi o projektu Krupa niska, štetan za grad Banjaluku, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. Rijeka Vrbas baš u Grebenskoj klisuri ima veliki pad i veliku moć samoprečišćavanja pa bi izgradnja bilo kakve brane u ovom dijelu dovela do pogoršanja kvaliteta vode i ugrozila snabdjevanje građana Banjaluke vodom. Pored toga dovela bi do izumiranja mladice, vrste koja je jedna od najznačajnijih i najugroženijih vrsta i endem dunavskog sliva“, izjavio je  Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu. 

1miso 3

"Smatramo da je ovaj projekat štetan...", kažu iz Centra za životnu sredinu - foto: Mišo Vidović

Direktor ZP "Hidroelektrane na Vrbasu" Nedeljko Kesić je izjavio da će se odustati od projekta ukoliko građani Krupe na Vrbasu ne budu za ovaj projekat. Takođe je izjavio da o izgradnji hidroelektrane odluku donosi Vlada RS i da će po toj odluci i postupati. 

Vrbas nije samo rijeka, Vrbas je najljepša banjalučka priča o generacijama koje su se rađale, živjele i umirale uz njegove obale. Vrbas je duša Banjaluke. Naši pretci su nam ostavili ovu bistru, divlju vodu, mi je moramo sačuvati za naše potomke, to je naša obaveza!

1plaze 2

Vrbas - foto: Mišo Vidović

Piše: Mirjana Tešanović

Tekst je nastao u saradnji sa Centrom za životnu sredinu iz Banjaluke

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU