Dan nakon što je njemačka premijerka uspjela “obraniti” odanost otvorenom tržištu na sastanku G20 u Hamburgu i uvrstiti je u završnu Deklaraciju, statistički pokazatelji su ponovno otkrili pozadinu njenog entuzijazma: prema podacima za svibanj, njemački je izvoz opet skočio

000 QE8SC e1499684512293

 Foto: AFP / DPA / Boris Roessler

Dan nakon što je njemačka premijerka uspjela “obraniti” odanost otvorenom tržištu na sastanku G20 u Hamburgu i uvrstiti je u završnu Deklaracijustatistički pokazatelji su ponovno otkrili pozadinu njenog entuzijazma: prema podacima za svibanj, njemački je izvoz opet skočio. Na mjesečnoj razini skok iznosi 1,4%, iako se predviđao puno skromniji rast. Doduše, rastao je i uvoz, na gotovo pa istoj razini, ali nedovoljno da ugrozi njemački trgovinski suficit

Dakle, bilo kakvo ograničenje tržišnih tokova predstavljalo bi priličnu opasnost za njemački kapital. Na tom tragu je sastavljena spomenuta Deklaracija, a i cijeli ton sastanka bio je definiran kao potraga za konsenzusom u borbi protiv protekcionizma. Drugim riječima, kao konsenzus protiv navodnog Trumpova avanturizma. Premda je američka administracija “dopustila” odu slobodnom tržištu u deklaraciji, eksplicitno je odustala od konsenzusa u, ionako skromnoj, borbi protiv klimatskih promjena.

Nema temelja za globalnu suradnju

Međutim, da ne bi bilo zabune, Trump je najavio da, bez obzira na deklaraciju, neke buduće tarife i druge protekcionističke mjere nisu isključene. Na što je predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, priprijetio europskim odgovorom “u roku nekoliko dana” ako do takvih mjera dođe. No, za sada je odagnana prijetnja trgovinskog rata, ali bez popratne doze, makar i diplomatskog optimizma. Premda globalna ekonomija pokazuje znakove oporavka, čini se da na vidiku nema ozbiljnijeg i dugoročnijeg rasta koji bi neutralizirao sve napetije odnose. BDP u velikoj većini zemalja još nije dohvatio pretkrizne razine, dok je ukupan opseg svjetske trgovine 25% ispod pretkriznog vrhunca. Također, rast produktivnosti je na povijesno niskim razinama, a indeksi nejednakosti rastu.

Osim najavljenog dogovora oko problema kineske prekomjerne proizvodnje čelika, sama Deklaracija ne nudi niti tragove konkretnih rješenja globalnih nejednakosti i nestabilnosti. Retorički je prepoznat analitičarski konsenzus oko ishoda izbornih i referendumskih procesa na Zapadu posljednjih godina: postoje dobitnici i gubitnici globalizacije. No, naglašeno je da to tako naprosto ne mora biti, da svi mogu biti dobitnici ako se posvetimo slobodnoj trgovini i kozmetičkoj brizi za učinke kapitalističke konkurencije. Načelno, nema sumnje da “globalizacija”, ma što ta izlizana riječ više značila, može rezultirati povoljnijim i egalitarnijim učincima.

Samo je teško razabrati kako međunarodna konkurencija koja po definiciji rezultira pobjednicima i poraženima može biti prikladno rješenje. Protekcionističke mjere, nimalo neobična pojava u povijesti kapitalizma, samo su politički instrument utjecaja na nepovoljne učinke konkurencije na određene (nacionalne) frakcije kapitala. Drugim riječima, niti slobodno tržište niti protekcionizam, ne mogu predstavljati temelj globalne suradnje i kooperacije.

Bilten

Dozvoljeno je dijeljenje i kopiranje sadržaja ovog portala na druge portale, stranice ili blogove, uz obavezno navođenje izvora.

NAJČITANIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE U KATEGORIJI

NAJNOVIJE NA PORTALU

Ekonomija - Arhiv

Septembar 2017
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
28 29 30 31 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 1